Sve će „na kraju biti dobro”, odnosno sve će „doći na svoje mjesto”, ocijenili su juče u odvojenim izjavama predsjednik SAD Donald Tramp i Mohamad Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i vodeći predstavnik Teherana u tekućim mukotrpnim mirovnim pregovorima o sukobu u Persijskom zalivu.
Međutim, ono što je „dobro” za Vašington, odnosno šta bi bilo „sve na svom mjestu” za Teheran, juče je djelovalo prilično daleko jedno od drugog. Bar ako je suditi prema dramatičnom razvoju (ne)prilika na terenu i prilično oprečnim, tokom vikenda revidiranim zahtjevima Amerike i Irana za okončanje sukoba.
Predsjednik SAD juče je Amerikancima i cijelom svijetu poručio:
„Iran zaista želi dogovor. Biće to dobar dogovor za SAD i one koji su sa nama. Samo sjedite i opustite se. Sve će na kraju ispasti dobro. Uvijek bude tako.”
Američki lider je pritom istakao da bilo kakav budući dogovor sa Iranom podrazumijeva da Teheran nikada neće moći da ima nuklearno naoružanje, da plovidba Ormuskim moreuzom bude slobodna i bez ikakvih „tarifa”, dok nikakav iranski „zamrznuti novac” širom svijeta neće biti vraćen Teheranu prije nego što režim Islamske Republike ne prihvati sve uslove Vašingtona.
Dan ranije, iranski šef diplomatije Abas Arakči naglasio je da su „dijalog i razmjena poruka između Vašingtona i Teherana u toku, te da su spekulacije sve što se izgovara dok konačni dogovor ne bude postignut”.
U nedjelju veče, Jadolah Džavani, zamjenik političkog komandanta Iranske revolucionarne garde (IRCG), poručio je da je kontrola nad Ormuskim moreuzom za Iran „strateški važnija od nuklearnog naoružanja, zato što omogućava Iranu da kazni agresore”.
U međuvremenu, ko, gdje i kako formuliše iransku pregovaračku poziciju dovedeno je u sumnju, nakon (kasnije demantovanih) glasina da je predsjednik Masud Pezeškijan podnio ostavku, navodno zbog pojačanog uticaja IRGC-a u odlučivanju.
Esmail Bagei, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, dodatno je podigao ulog u pregovorima Vašingtona i Teherana stavom da je prekid vatre u Libanu „neodvojivi činilac” bilo kakvog konačnog sporazuma o okončanju sukoba SAD i Irana.
Prema njegovim riječima, „izraelski režim eskalira napade na Liban kršeći ranije primirje”.
„I Amerikanci krše primirje”, ocijenio je juče Mohamad Bager Galibaf, predsjednik parlamenta Irana.
Prema njegovim riječima, američka pomorska blokada Ormuskog moreuza i eskalirajući napadi Izraela na Liban predstavljaju „jasne signale da se SAD ne pridržavaju prekida vatre” koji je na snazi od 7. aprila.
„Svaki izbor ima cijenu, i račun kad-tad stiže. Sve će doći na svoje mjesto”, prenio je londonski „Fajnenšel tajms” izjavu Galibafa.
U međuvremenu se u medijima pojavila verzija o tome kako je proteklog vikenda kršen američko-iranski dogovor o prekidu vatre. Naime, najnovije oružane čarke u Persijskom zalivu krenule su nakon iranskog obaranja američkog vojnog drona.
Prema Centralnoj komandi vojske SAD, taj bespilotni vazduhoplov pogođen je „dok se kretao nad međunarodnim vodama”, dok IRGC tvrdi da je dron „ušao u vazdušni prostor Irana sa ciljem neprijateljskog djelovanja”.
Ubrzo potom, Amerikanci su, prema saopštenju Centralne komande vojske SAD, izveli „odmjerena i namjerna samoodbrambena dejstva” na radare, telekomunikacione instalacije i lansirne rampe za dronove kod iranskog grada Goruk i na ostrvu Kešm blizu Ormuskog moreuza.
IRGC je zatim izveo, kako su naveli, osvetnički napad na „jednu američku bazu u regionu”, ne precizirajući lokaciju mete.
Generalštab Kuvajta je potvrdio da je ponovo aktivirao odbranu protiv neprijateljskih dronova i raketa, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta osudilo „gnusne iranske udare” na vojne baze, uz ocjenu da je riječ o opasnoj eskalaciji.
Zabilježene su i tri jake eksplozije u strateškoj iranskoj luci Bandar Abas, a uzrok u trenutku zaključenja izvještaja nije bio poznat.
U toj neizvjesnosti oko dalje sudbine snabdijevanja svjetskog tržišta energentima iz Zaliva, cijene nafte su ponovo porasle. Barel „Brenta” koštao je 93,9 američkih dolara, dok je laka teksaška nafta dostigla 90,24 dolara.
