Generativna vještačka inteligencija za kratko vrijeme prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od privatne upotrebe do posla i obrazovanja, milioni ljudi danas se oslanjaju na sisteme koji mogu da oponašaju ljudske sposobnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti.
Posebno je zanimljivo kako ovu tehnologiju koriste mladi. Suliman Hasan iz Sarajeva, učenik devetog razreda osnovne škole, kaže da vještačku inteligenciju koristi gotovo svakodnevno, uglavnom zbog školskih obaveza.
„Ne volim da koristim AI previše. Mislim da je dobra stvar, ali samo ako je koristimo u prave svrhe. Ako nešto možemo sami uraditi, bolje je da to i pokušamo“, smatra on.
Sličnog je mišljenja i Ajdin, učenik drugog razreda sarajevske gimnazije, koji kaže da mu je AI često praktičniji od klasične internet pretrage.
„U svakodnevnom životu radije istražujem preko AI-ja nego preko Googlea“, kaže Ajdin, koji ove alate koristi za izradu prezentacija, pomoć pri učenju i školskim zadacima.
Devetnaestogodišnja studentkinja Imana kaže da vještačku inteligenciju koristi gotovo svakodnevno jer, kako ističe, „daje direktan i jasan odgovor“, zbog čega je klasičnu internet pretragu gotovo potpuno zapostavila.
Prema podacima Eurostat, prošle godine u Bosni i Hercegovini AI alate koristilo je oko 65,4 odsto mladih. U Srbiji je taj procenat bio oko 47 odsto, dok je u Sjevernoj Makedoniji iznosio približno 45,4 odsto.
Podaci pokazuju i širi evropski trend. U Evropskoj uniji je oko trećine stanovništva starosti od 16 do 74 godine barem jednom koristilo neki alat vještačke inteligencije, dok je među mladima od 16 do 24 godine taj procenat znatno veći – oko 63,8 odsto.
Profesorica matematike u Drugoj sarajevskoj gimnaziji Dženeta Ajanić smatra da se društvo, uključujući obrazovni sistem, često nekritički odnosi prema novim tehnologijama.
„Potpuno gubimo kritičko razmišljanje, što je posebno opasno za mlade. Oni su u fazi kada tek treba da ga razvijaju, a sada se previše oslanjaju na to da vještačka inteligencija razmišlja umjesto njih“, upozorava ona.
Ajanić podsjeća da se sličan proces već dogodio sa internet pretragom.
„Sa pojavom interneta i dostupnosti informacija na jedan klik, ljudi su prestali da pamte mnoge stvari. Sada idemo korak dalje – prepuštamo tehnologiji donošenje odluka i kritičko promišljanje“, objašnjava profesorica.
Prema njenim riječima, obrazovni sistemi na Balkanu sporo prate tehnološke promjene.
„Naš obrazovni sistem se još nije u potpunosti prilagodio ni upotrebi interneta, a kamoli vještačkoj inteligenciji. Još uvijek funkcionišemo po modelima iz prošlog vijeka“, ističe Ajanić.
Psihoterapeutkinja Vahida Djedović upozorava da korištenje vještačke inteligencije nosi i određene rizike, posebno za mlade.
„AI nam može znatno olakšati istraživanje i učenje, ali je važno da korisnici imaju osnovno znanje o temi. U suprotnom, tehnologija nas može odvesti u pogrešnom smjeru“, kaže ona.
Jedan od problema je i to što mladi ponekad počnu posmatrati AI kao bliskog sagovornika.
„Dešava se da mu pripisuju ljudske osobine, kao da razgovaraju s prijateljem. Granica između virtualnog i stvarnog svijeta tada postaje veoma tanka“, upozorava Djedović.
Softverski inženjer Abdul-Melik Pašanović iz kompanije Bloomteq ističe da sama tehnologija nije problem, već način na koji je ljudi koriste.
„AI često stvara iluziju da je svaka informacija koju dobijemo potpuno tačna. Ako se naviknemo da nam tehnologija stalno daje gotova rješenja, možemo prestati postavljati pitanja i provjeravati informacije“, objašnjava on.
Prema njegovim riječima, ključno je zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijamo.
„Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša. Sve zavisi od toga kako je koristimo. Zato moramo biti svjesni da sve što vidimo na internetu ne mora uvijek biti potpuno tačno“, zaključuje Pašanović.
Iako vještačka inteligencija donosi brojne mogućnosti, odgovornost za način na koji je koristimo i dalje ostaje u rukama ljudi.
(Radio Slobodna Evropa)
