Eskalacija rata na Bliskom istoku i direktno miješanje Amerike u zaraćene odnose između Izraela i Irana opravdano izazivaju strah da bi taj sukob mogao da pređe na cijeli svijet. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije tri dana je govorio upravo o tom sukobu i priznao da i on ima istu bojazan. On je tada procijenio da se Amerikanci spremaju za napad, da se nada da se to neće dogoditi, ali i da se plaši da sve ide u tom smjeru.
Faktor Rusija
Ipak, napad američkih bombardera na Iran desio se u noći između subote i nedjelje i Srbija, ma koliko geografski bila udaljena od novog svjetskog žarišta, ne može biti imuna na aktuelne geopolitičke lomove. Pomjeranje fokusa svjetskih sila na ove događaje svakako će promijeniti i njihove spoljnopolitičke prioritete, što može umnogome uticati na različite procese koji na Zapadnom Balkanu traju godinama i decenijama.
Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja kaže za Kurir da je u situaciji sve većih razmjera bliskoistočnog sukoba pažnja najvećih svjetskih aktera i međunarodne javnosti okrenuta ka tom problemu i da to na Srbiju može da se odrazi na nekoliko načina.
Prije svega, tema rusko-ukrajinskog sukoba je u drugom planu i EU će smanjiti pritiske na Srbiju povodom te teme. I SAD bi mogle da smanje pritisak, što bi se ogledalo u trajnom odustajanju od potencijalnih sankcija prema NIS. Istovremeno, EU će se u narednom periodu smanjenim intenzitetom baviti politikom proširenja i to dodatno može da uspori put evropskih integracija Srbije i država Zapadnog Balkana, što može dovesti do potpune dominacije evroskeptičnosti građanstva na ovom prostoru. Takođe, Srbiji će biti otežano da kandiduje svoje teme na geopolitičkoj agendi kad se ima u vidu urgentnost potrebe za deeskalacijom nasilja na Bliskom istoku. Zbog toga je upitno kakav će biti stav prema rješavanju statusa Kosova i Metohije – objašnjava Perišić.
Uroš Balov: Srbija u dobroj poziciji.
Bivši ambasador Srbije u Iraku Uroš Balov ocijenio je da je Srbija u dobroj poziciji kada je riječ o bliskoistočnom sukobu. Kako kaže, politika Srbije nalazi se podjednako blizu i udaljeno od obije zaraćene strane.
– Iako smo imali i poremećene odnose tokom devedesetih, u poslednjih nekoliko decenija Iran nam je prijateljska zemlja koja nije priznala Kosovo i zbog toga im dugujemo veliku zahvalnost. S druge strane, Izrael je blizak Srbiji na drugi način. S Jevrejima živimo zajedno, stradali smo zajedno, i to su možda stvari koje nas još jače povezuju. I naravno, imamo s njima odličnu bilateralnu, političku i privrednu saradnju – izjavio je Balov za RTS.
Trajne posledice
On smatra da jedan scenario može biti ubrzano rješenje koje će biti nametnuto Beogradu i Prištini, kako bi se što prije okončao taj proces i, po mišljenju međunarodnih aktera, smanjila mogućnost za otvaranje novog žarišta na prostoru Evrope.
– Ovakav pristup ostavlja trajne posledice u vidu nezadovoljstva tim rješenjem određene strane koja bi čekala povoljne okolnosti da inicira njegovo prekrajanje, što bi otvorilo mogućnost da u budućnosti dođe do sukoba. U aktuelnom trenutku, drugi način ophođenja prema statusu KiM može da ode u dodatno zanemarivanje pregovora, što bi se odrazilo na težnju da se dijalog pokrene s mrtve tačke. Zato je potrebna odgovornija politika najvećih svjetskih sila, ona koja će promovisati dijalog i diplomatsko djelovanje, bez nametanja sopstvenih interesa i rješenja. Ipak, sve ono što se dešava poslednjih godina pokazuje da je to nemoguće i složenost geopolitičke situacije od Srbije zahtjeva vođenje pametne spoljne politike i čekanje pravog trenutka za angažovanje na ostvarivanju sopstvenih nacionalnih interesa – ocenjuje Perišić.
Diplomatske igre
Bivši diplomata Vladislav Jovanović kaže za Kurir da novi sukob znatno mijenja ulogu Rusije, koja će sada postati partner za dogovor.
Balkan je jedan od nepokrivenih djelova Evrope. EU želi da ga pokrije, Amerika uporedo sa EU ima interes da sačuva neki oblik svog prisustva u Evropi kako bi mogla da drži kontrolu nad Njemačkom i Turskom, o Rusiji da ne govorimo. Rusija će sada postajati partner za dogovor i u toj situaciji Amerika neće ići protiv takvog sagovornika nekim drastičnim akcijama prema Srbiji. Prije će biti da će ona nastaviti da je privlači. Srbija je već na neki način prihvatila da to bude u okviru očuvanja neutralnosti i suverenosti. Oko rješavanja kosovskog pitanja očekujem intenzivnu diplomatsku i političku igru, koja se dugo igra na Balkanu, ali neće prerasti u liniju konfrontiranja. Amerika mora da vodi računa i o interesima i prisustvu i Rusije i Kine u Srbiji. Zbog tako složenih i osjetljivih stvari, mislim da će Zapadni Balkan i Srbija s njim biti u jednom relativnom zaklonu od eventualnog pogoršanja odnosa na Bliskom istoku.
Vjerujem da će intenzivni kontakti, koji se ne vide, između Amerike, Kine i Rusije ograničiti domet američkog napada i da će to na neki način natjerati Ameriku da odustane od izvođenja unutrašnjih političkih promjena u Iranu – ocenjuje Jovanović.
(kurir.rs)
