U posljednje četiri godine stranci su u Crnoj Gori kupili nekretnine vrijedne milijardu i po eura. Njihovo interesovanje i dalje je na visokom nivou, ali polako usporava, pokazuju podaci Centralne banke o platnom bilansu i stranim direktnim investicijama.
U prvoj godini nakon kovid pandemije – 2021. stranci su kupili nekretnina za ukupno 278 miliona eura, u 2022. došlo je do značajnog rasta za 60 odsto – na 448 miliona eura. U 2023. godini stranci su kupili nekretnina za 463 miliona eura, što je rast od svega 3,3 odsto u odnosu na godinu ranije, ali kako je došlo do rasta cijena nekretnine oni su za skoro isti sumu kupili znatno manje kvadrata. Za period januar – novembar prošle godine, stranci su kupili nekretnina za 398 miliona eura, odnosno za oko 40 miliona manje nego u istom periodu 2023.
Za ove četiri godine stranci su i prodali nekretnine u Crnoj Gori vrijedne 421 milion eura i novac povukli u inostranstvo. U 2021. godini stranci su prodali nekretnine za 72 miliona, u 2022. za 108 miliona, u 2023. za 134 miliona, a za 11 mjeseci prošle godine za 107 miliona eura.
Lani kupili dvije trećine nekretnina
Za 11 mjeseci prošle godine, banke u Crnoj Gori su odobrile stambene kredite, fizičkim i pravnim licima, vrijedne 156 miliona eura, što se odnosi i na domaće firme i građane i strance sa prijavljenim boravkom. S obzirom na to da postoji direktna kupovina domaćih građana i firmi, ipak se može reći da su stranci kupili oko dvije trećine nekretnina koje su bila na tržištu prošle godine.
Ministarstvo finansija je u novom Programu ekonomskih reformi navelo da su nekretnine u Crnoj Gori precijenjene zbog rasta investiranja stranaca u njihovu kupovinu, kao i da očekuju usporeni pad cijena nekretnina u narednom periodu ka njihovoj fer vrijednosti.
Najviše kupuju Srbi, Rusi i Njemci se polako povlače
Za protekle četiri godine, najviše nekretnina u Crnoj Gori kupili su građani i preduzeća iz Srbije, za ukupno 230 miliona eura. Oni su u 2021. godini kupili nekretnina za 35,7 miliona eura, zatim je u 2022. ta suma porasla na 53 miliona, a u 2023. godini na 78,3 miliona. Za 11 mjeseci prošle godine iz ove susjedne države su kupili nekretnina za još 62,5 miliona eura.
Na drugom mjestu po kupovini crnogorskih nekretnina su Rusi koji su za ove četiri godine u njih uložili 210 miliona, ali je primjetno da se njihovo interesovanje značajno smanjuje. U 2021. godini Rusi su kupili nekretnina za 59 miliona, u 2022. za 61,2 miliona a u 2023. za 56 miliona. Za 11 mjeseci prošle godine njihove investicije u nekretnine u Crnoj Gori iznosile su 33,5 miliona eura.
Njemački građani i firme nalaze se na trećem mjestu jer su za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori za ove četiri godine potrošili 180 miliona eura, ali je i kod njih primjetan značajan pad interesovanja. Oni su u 2021. godini kupili nekretnina za 26,6 miliona eura, u 2022. za 70 miliona, a u 2023. za 51,2 miliona. Za 11 mjeseci prošle godine u crnogorske nekretnine su investirali 31,8 miliona eura.
Raste interesovanje kupaca iz Turske
Na četvrtom mjestu po kupovini nekretnina su turski građani i njihove firme, koji su u ovom periodu uložili 152 miliona eura. Kod ove grupe investitora postoji blagi rast potrošnje u crnogorske nekretnine. Oni su u 2021. godini kupili nekretnina u Crnoj Gori za 14,7 miliona eura, u 2022. za 29,7 miliona, a u 2023. za 51 miliona. U prošloj godini za 11 mjeseci kupili su nekretnina za 56,2 miliona.
Građani i firme iz Sjedinjenih Američkih Država kupili su za četiri protekle godine nekretnina u Crnoj Gori za 118 miliona eura, čime su dospijeli na peto mjesto ove liste. Oni su u 2021. godini kupili nekretnina za 21,4 miliona, u 2022. za 37,3 miliona, u 2023. za 34,3 miliona, a za 11 mjeseci prošle godine 34,5 miliona.
Na šestom mjestu po uloženom novcu u crnogorsko tržište nekretnina nalaze se građani i firme iz Švajcarske koji su investirali 75 miliona eura, poslije njih slijede kupci iz Ukrajine sa 53 miliona, iz Velike Britanije sa 46 miliona, iz Bosne i Hercegovine sa 44 miliona, dok se na desetom mjestu nalaze kupci iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sa uloženih 37 miliona.
Na listi CBCG o državama stranih investitora nalazi se nabrojanih 59 država ili teritorija, nakon čega su navedene ostale sa zbirom od 3,2 miliona.
(Vijesti)
