Budva, PR pres servis – Mehanizam Evropske unije za prilagođavanje cijena ugljenika na granici (CBAM) već poskupljuje izvoz električne energije i mijenja trgovinske tokove u regionu, ali još ne dovodi do stvarnog smanjenja zagađenja, a glavni efekti dekarbonizacije očekuju se tek kroz evropski sistem trgovine emisijama (EU ETS) i punu integraciju tržišta električne energije.
To je ocijenjeno tokom četvrtog panela „Integracija tržišta električne energije i uticaj uvođenja CBAM-a, održanog u okviru petog sipozijuma energetike EPCG NET, koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u Budvi.
Energetski stručnjak Martin Martinoski iz Energetske zajednice ocijenio je da su trenutna pravila evropskog mehanizma CBAM i proces integracije tržišta električne energije u praksi međusobno kontradiktorni, zbog čega trpe trgovina i investicije u regionu Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, već u prvim mjesecima 2026. godine primjetan je pad uvoza električne energije iz Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, dijelom zbog nejasnih pravila tranzita.
„Integracija tržišta i CBAM ne mogu da idu zajedno u sadašnjem obliku. To je činjenica i realnost koju svi vidimo kroz uticaj na trgovinu, investicije i ukupno funkcionisanje tržišta“, rekao je Martinoski.
On je naveo da su trenutno u proceduri u Evropskom parlamentu i Savjetu Evropske unije amandmani kojima bi se unaprijedila CBAM regulativa. Jedna od opcija o kojoj se razgovara jeste da države koje transponuju evropska pravila, budu verifikovane i uključe se u proces integracije tržišta, uz jasan plan uvođenja sistema određivanja cijene ugljenika do 2030. godine, dobiju izuzeće od primjene CBAM-a.
Martinoski je podsjetio da je CBAM prije svega mjera Evropske unije usmjerena na zaštitu evropskih kompanija od nelojalne konkurencije pri uvozu proizvoda, uključujući i električnu energiju.
„Električna energija je na neki način kolateralna šteta. Razmjena električne energije između Zapadnog Balkana i Evropske unije ne utiče značajno na konkurentnost evropske privrede“, kazao je on.
Prema njegovoj ocjeni, najveće negativne posljedice trenutnog modela CBAM-a ne osjećaju države ili elektroprivrede, već investitori u obnovljive izvore energije.
„Najviše su kažnjene investicije u obnovljive izvore energije. Zato je neophodno da se CBAM promijeni kako bi se stvorila jasnija slika i omogućio nastavak ulaganja u obnovljive izvore i trgovinu električnom energijom“, istakao je Martinoski.
Govoreći o koracima koje države regiona treba da preduzmu, on je naglasio da je osnovni prioritet integracija tržišta električne energije.
Kao primjer Martinoski je naveo Crnu Goru, koja je već transponovala paket evropskih pravila za integraciju tržišta električne energije, dok je proces verifikacije u toku.
„Sekretarijat je krajem maja izdao svoje mišljenje i završio procjenu kompletnog paketa. Sada je proces u Briselu, u Generalnom direktoratu za energetiku. Prema proceduri, Evropska komisija ima najviše pet mjeseci da završi svoju procjenu i izda mišljenje“, rekao je Martinoski.
Ukoliko se potvrdi usklađenost sa evropskim pravilima, kako je pojasnio, uslijediće period od 18 mjeseci za testiranje operativnih elemenata potrebnih za povezivanje tržišta.
Martinoski je dodao da države paralelno moraju raditi na uspostavljanju sistema određivanja cijene ugljenika usklađenog sa evropskim pravilima.
Govoreći o efektima postojećeg sistema, Martinoski je rekao da proizvodnja iz termoelektrana uglavnom služi domaćem tržištu, dok se izvoz električne energije iz regiona uglavnom dešava u periodima dobre hidrologije.
„Zapadni Balkan izvozi električnu energiju kada je hidrologija dobra, a kada nije dobra, region uvozi energiju“, rekao je Martinoski.
Zbog toga smatra da bi pravila trebalo mijenjati tako da se, umjesto oslanjanja isključivo na emisije iz fosilnih izvora, uzima u obzir ukupni proizvodni miks, kao i da se olakšaju uslovi za ugovore o kupovini električne energije (PPA) i regionalne sporazume, što bi dodatno podstaklo razvoj obnovljivih izvora energije.
Martinoski je poručio Energetska zajednica poseban fokus stavlja na integraciju tržišta električne energije.
„Naš fokus je market integration. Puno radimo i ulažemo resurse u taj proces“, zaključio je Martinoski, dodajući da je važno da nadležne institucije budu spremne da brzo reaguju nakon dobijanja mišljenja Evropske komisije kako bi operator tržišta i ostale institucije mogle nastaviti aktivnosti na povezivanju tržišta električne energije.
Izvršni direktor SEE CAO-a Filip Marković ocijenio je da razlika u cijenama električne energije između tržišta Evropske unije i zemalja van EU smanjuje atraktivnost uvoza električne energije iz država članica.
Prema njegovim riječima, taj trend bio je posebno izražen tokom prvog kvartala godine, ali je u velikoj mjeri bio uslovljen povoljnim hidrološkim prilikama.
„Hidrološka situacija bila je dobra, pa su države sa značajnim udjelom hidroproizvodnje proizvele veće količine električne energije“, rekao je Marković.
Osvrćući se na analize Energetske zajednice, naveo je da je za potpunu procjenu uticaja potrebno posmatrati više faktora istovremeno, uključujući obim trgovine, cijene električne energije i izvore proizvodnje.
„Za cjelovitiju sliku potrebno je uzeti u obzir sve ove parametre, zbog čega sa nestrpljenjem očekujemo i drugi kvartalni izvještaj“, kazao je Marković.
Smatra da dosadašnji podaci pokazuju da se trgovci prilagođavaju novim tržišnim okolnostima. Iako nije došlo do značajnih promjena u strukturi učesnika na tržištu, primjetno je smanjenje količina električne energije kojima se trguje.
„Struktura kupaca nije se značajno promijenila, ali su se smanjile količine kojima se trguje, kako pojedinačno tako i ukupno“, rekao je Marković.
Govoreći o trgovcima koji raspolažu termoenergetskim portfeljima i koriste koridore prema Evropskoj uniji, Marković je istakao da tržište prekograničnih kapaciteta i dalje omogućava trgovinu.
„Kapacitet predstavlja sredstvo za obavljanje transakcija električne energije i trgovci i dalje ostavljaju prostor za mogućnost trgovine. Međutim, taj prostor je trenutno finansijski znatno manje vrijedan“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, primjetno je i preusmjeravanje nominovanih tokova električne energije kroz pojedine koridore unutar Evropske unije, kao i preko granice između Albanije i Grčke.
Marković je upozorio da takve promjene povećavaju razliku između planiranih i stvarnih tokova električne energije, što operatorima prenosnih sistema otežava upravljanje mrežom i povećava troškove balansiranja sistema.
Govoreći o dodjeli prekograničnih kapaciteta, naglasio je da operatori prenosnih sistema imaju obavezu da ih dodjeljuju transparentno i nediskriminatorno, u skladu sa usaglašenim pravilima i najboljim evropskim praksama.
„Na tom nivou nema prostora za CBAM izuzeća“, rekao je Marković.
Dodao je da se kao jedna od mogućih mjera za podsticanje razvoja obnovljivih izvora energije i sklapanja ugovora o kupovini električne energije (PPA) razmatrala dugoročnija dodjela kapaciteta, na period duži od jedne godine.
Na kraju je istakao da su ključni koraci za dalje povezivanje tržišta električne energije transpozicija evropskih pravila, integracija tržišta i usklađivanje sa sistemom trgovine emisijama Evropske unije (EU ETS).
„Ako moram da sumiram, rekao bih: transpozicija, integracija i usklađivanje sa EU ETS-om“, zaključio je Marković.
Direktor za trgovinu električnom energijom, GEN-I Slovenija Jan Bohinec kazao je da trgovci električnom energijom snose najveći dio regulatornog rizika koji proizlazi iz primjene CBAM-a, jer su upravo oni odgovorni za troškove povezane sa ovim mehanizmom.
On je naveo da je njegova kompanija značajno promijenila izvore nabavke i poslovne procese kako bi se prilagodila novim pravilima.
Prema njegovim riječima, pripreme za primjenu CBAM-a trajale su više od godinu dana i uključivale su obiman interni projekat.
„Prilagodili smo brojne stvari, uključujući procedure donošenja odluka, carinske deklaracije i internu optimizaciju, odnosno način na koji odlučujemo gdje kupiti električnu energiju i kako je uvesti. Bio je to ogroman napor“, kazao je Bohinec.
Dodao je da usklađivanje sa CBAM-om nije jednostavan proces i da postoji veliki broj izazova koje kompanije moraju riješiti kako bi poslovale u skladu sa novim pravilima.
Govoreći o tržišnim efektima CBAM-a, Bohinec je istakao da trgovci prvenstveno prate ekonomsku logiku i nastoje da obezbijede najpovoljniji dostupni izvor električne energije za svoj portfolio.
„Ako danas želite da uvezete električnu energiju iz zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, to košta mnogo novca i nema ekonomskog smisla. Zbog toga se aktivira unutrašnje evropsko tržište, čije su cijene trenutno povoljnije, ili se traže niže cijene na granici“, rekao je Bohinec.
Bohinec je govorio i o mogućnostima dokazivanja da električna energija potiče iz obnovljivih izvora. Prema njegovim riječima, trenutno ne postoji jednostavan način da se u svim slučajevima potvrdi porijeklo energije kada se ona isporučuje kroz portfolio različitih proizvodnih izvora.
„Za sada nismo u mogućnosti da to potvrdimo, jer je riječ o portfolio miksu i ne postoji način da se jasno razdvoje obnovljivi i drugi izvori“, rekao je Bohinec.
Dodao je da propisi predviđaju određene mehanizme, uključujući modele ugovora poput CBAM PPA aranžmana, koji omogućavaju dokazivanje porijekla energije, ali da je njihova primjena u praksi složena.
„Postoje opcije, ali je izazov u tome što ih je teško realizovati i sprovesti u praksi. Potrebno je ispuniti konkretne zahtjeve i obezbijediti verifikaciju izvora energije“, zaključio je Bohinec.
Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Asanović ocijenio je da se kompanija od početka pozicionira kao buduća „zelena tranzitna ruta“ za prenos električne energije, s ciljem da sistem bude spreman za veći obim integracije obnovljivih izvora energije.
Istakao je da je CGES strateški usmjeren na razvoj mreže koja može da prihvati značajne količine električne energije iz obnovljivih izvora.
Međutim, istakao je da je primjena CBAM mehanizma već imala vidljive negativne efekte na tržište.
„CBAM je već napravio značajne i uočljive negativne efekte po sve aspekte. Opao je interes za trgovinu, kao i interes za kapacitete, a naši prihodi su takođe značajno niži“, rekao je Asanović.
On je dodao da, uprkos tome, kompanija ne odustaje od razvojnih planova i investicija u prenosnu mrežu, naglašavajući da je dalji razvoj sistema ključan za evropsku integraciju energetskog sektora.
„Moramo da se prilagodimo i idemo ka potpunoj integraciji u Evropsku uniju. Ne možemo zaustaviti razvoj mreže“, poručio je Aasanović.
Ukazao je i na završetak jednog od ključnih infrastrukturnih projekata – 400 kV dalekovoda Lastva–Pljevlja, dugog više od 160 kilometara, koji je, kako je naveo, među najdužim te vrste u Evropi.
Prema njegovim riječima, kompanija nastavlja rad i na strateškim projektima u saradnji sa italijanskim operatorom prenosnog sistema Terna, uključujući planove za izgradnju drugog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, čime bi se kapacitet postojećeg interkonektora udvostručio.
„Naš cilj je da se realizuje druga žila kabla sa kolegama iz Terne, što bi kapacitet podiglo sa 600 na 1200 megavata“, rekao je Asanović.
On je dodao da je jedan od strateških ciljeva i integracija tržišta električne energije Crne Gore i Italije, što bi, kako je ocijenio, otvorilo dodatne mogućnosti investitorima i proizvođačima električne energije u Crnoj Gori da plasiraju energiju na tržište Evropske unije.
Ocijenio je da CBAM ima negativan uticaj na procese integracije, posebno u državama koje su blizu priključenja evropskom energetskom tržištu.
„Ovo nas je vratilo nekoliko koraka unazad, ali to nije razlog da odustanemo“, poručio je Aasanović.
Govoreći o budućim aktivnostima operatora prenosnog sistema, Asanović je naglasio da će fokus ostati na nastavku procesa integracije tržišta, unapređenju regulative i razvoju infrastrukture.
Dodao je da je transpozicija evropskih pravila ključni preduslov za dalju integraciju, kao i da je prije povezivanja tržišta neophodno uvođenje sistema trgovine emisijama (EU ETS).
Asanović je zaključio da će CGES nastaviti da ulaže u izgradnju prenosne infrastrukture i interkonektora, uz poštovanje visokih ekoloških standarda, kako bi se omogućila dalja integracija energetskog tržišta Crne Gore sa Evropskom unijom.
Direktor Direkcije za trgovinu električnom energijom u Elektroprivredi Crne Gore Luka Prodanović ocijenio je da je uvođenje CBAM mehanizma već uticalo na ubrzanje integracije obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, ali i da postoje značajni izazovi u finansiranju i sprovođenju zelene tranzicije.
On je naveo da kompanija već duži period realizuje projekte usmjerene na razvoj energije vjetra i sunca, ali da je implementacija CBAM-a dodatno ubrzala fokus na obnovljive izvore.
„Od kada je Evropska unija počela sa implementacijom CBAM mehanizma, značajno je ubrzana integracija obnovljivih izvora energije u naše razvojne planove“, rekao je Prodanović.
Prema njegovim riječima, budući zajednički projekti, uključujući planirane partnerske investicije, predstavljaju dodatni korak u dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore, u skladu sa međunarodnim obavezama i ciljevima iz Pariskog sporazuma i nacionalnih energetskih i klimatskih planova do 2030. godine.
Prodanović je istakao da će povećanje udjela obnovljivih izvora dovesti do smanjenja nacionalnog emisijskog faktora, koji se koristi kao osnova za obračun troškova uvoza električne energije u Evropsku uniju u okviru CBAM-a.
„Smanjenje emisijskog faktora može značajno uticati na ukupne troškove uvoznika električne energije“, naveo je Prodanović, dodajući da je poslovna politika EPCG u velikoj mjeri usklađena sa evropskim klimatskim politikama, posebno kroz razvoj solarnih, vjetro i baterijskih sistema.
Govoreći o ulozi Termoelektrane Pljevlja i rudarskog sektora, Prodanović je naglasio da finansijski aspekt nije jedini kriterijum u ocjeni energetskog sistema, ističući da je riječ o djelatnosti od javnog interesa.
Podsjetio je da termoelektrana Pljevlja obezbjeđuje više od 40 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Crnoj Gori, podsjećajući da je značajan dio zaposlenih u energetskom i rudarskom sektoru vezan za ovaj kompleks.
Prodanović je ocijenio da je za dalji tok zelene tranzicije ključno usvajanje nove regulative o određivanju cijene ugljenika, uz stav da bi prikupljena sredstva trebalo da ostanu u zemlji i budu usmjerena u investicije u dekarbonizaciju.
„Bez pristupa evropskim fondovima poput Just Transition i Modernisation fonda, veoma je teško sprovoditi zelenu tranziciju“, rekao je Prodanović.
Govoreći o uticaju CBAM-a na poslovanje, Prodanović je pojasnio da je izloženost troškovima najveća u periodima visoke hidrološke proizvodnje, kada Crna Gora ima značajne viškove električne energije za izvoz.
Prema njegovim riječima, u periodima dobre hidrologije proizvodnja hidroelektrana značajno raste, što dovodi do većeg izvoza, uključujući i izvoz prema tržištu Evropske unije koje je obuhvaćeno CBAM-om.
On je naveo da je Crna Gora u ranijem periodu, uz povećanu hidroproizvodnju, ostvarivala značajne izvozne viškove, ali i da dio tih količina sada podleže CBAM troškovima.
Prodanović je dodao da je kompanija nedavno potpisala ugovor o pristupu tržištu koji omogućava plasman viškova električne energije na tržišta Italije i berze u regionu, pri čemu se CBAM troškovi obračunavaju kvartalno i pripisuju odgovarajućim periodima izvoza.
Poručio je da će kompanija nastaviti da usklađuje svoje poslovanje sa evropskim energetskim i klimatskim politikama, uz dalji razvoj projekata u oblasti solarne i vjetroenergije, kao i sistema za skladištenje energije.
Izvršni direktor, BELEN Dejan Drašković ocijenio je da je CBAM mehanizam već imao duboke i dugoročne posljedice na tržište električne energije u regionu Zapadnog Balkana, posebno kroz uticaj na investicije, trgovinske tokove i procese integracije sa Evropskom unijom.
On je naveo da je CBAM uticao na investicione odluke i prije nego što je u potpunosti počeo da proizvodi efekte, jer je, kako je rekao, stvorio regulatornu neizvjesnost koja je otežala finansiranje novih energetskih projekata.
„Strah od CBAM-a uticao je na PPA ugovore i na mogućnost investiranja u nove projekte, jer investitori nijesu mogli da obezbijede finansiranje u uslovima neizvjesnosti“, rekao je Drašković.
Prema njegovim riječima, CBAM je prvobitno trebalo da bude stimulativna mjera koja bi ubrzala integraciju tržišta, ali je u praksi došlo do nesinhronizacije između evropskih institucija i tehničkih tijela koja sprovode market coupling.
On je podsjetio da je bilo više pokušaja da se ukaže na probleme u implementaciji, uključujući komunikaciju sa evropskim institucijama i energetskim udruženjima, ali da tada nije došlo do odlaganja ili prilagođavanja mjere.
Drašković je naveo da analiza kretanja tržišta pokazuje da, uprkos fizičkom protoku električne energije, finansijski tokovi sve više zaobilaze region.
„Energija jeste fizički išla kroz interkonektore, ali finansijski nije prolazila kroz region“, rekao je Drašković, ocjenjujući da je to suprotno cilju evropske energetske integracije.
On je upozorio da je došlo do fragmentacije tržišta i da je Zapadni Balkan u određenoj mjeri postao „izolovan“ u energetskom smislu, iako su, kako je kazao, postojeće studije pokazale da bi integracija regiona u evropsko tržište donijela značajne ekonomske koristi.
Drašković je naveo da su trgovci pronašli alternativne načine poslovanja, uključujući preusmjeravanje trgovine na regionalna tržišta i berze sa većom likvidnošću, dok je izvoz prema EU postao manje atraktivan zbog CBAM troškova.
„Likvidnost na unutrašnjim tržištima Zapadnog Balkana danas je veća nego ranije“, rekao je Drašković, navodeći da je učešće dominantnih tržišnih učesnika, poput elektroprivreda, značajno smanjeno u odnosu na raniji period.
Govoreći o daljim efektima CBAM-a, upozorio je da se mijenja i strategija trgovaca, koji sve češće fokus prebacuju sa izvoza ka EU na regionalnu prodaju i kupovinu energije.
Drašković je ocijenio da postojeći model može uticati i na buduće infrastrukturne investicije, uključujući planove za nove interkonekcije, jer mijenja ekonomske pretpostavke na kojima su projekti zasnovani.
„Problem nije samo u trenutnom modelu, već u tome što dovodi u pitanje i buduće investicije u interkonektore“, smatra Drašković.
On je dodao da su već podnijeti zahtjevi za CBAM izuzeća, kao i da se očekuju dodatne izmjene regulative, posebno u dijelu koji se odnosi na električnu energiju kao specifičan proizvod.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će buduće izmjene dovesti do ublažavanja ili redefinisanja CBAM takse, ali i dalje ostaje neizvjesnost u pogledu konačnog modela i eventualnih retroaktivnih obračuna.
Govoreći o procesu integracije tržišta, Drašković je upozorio da postoji ograničen vremenski okvir za naredni korak proširenja i da eventualna kašnjenja mogu pomjeriti čitav proces za dodatnu godinu.
„Ako se ne dobije zeleno svjetlo na vrijeme, rizikujemo pomjeranje procesa za dodatni ciklus“, rekao je Drašković, pozivajući na koordinisan pristup evropskih institucija i regionalnih aktera kako bi se izbjegla dalja odlaganja.
Ocijenio je da je neophodno pronaći rješenje koje će omogućiti nastavak integracije bez dodatnog odlaganja, uz istovremeno očuvanje predvidljivosti za investicije i tržišne učesnike.
Program koordinator, Eko tim Diana Milev Čavor ocijenila je da CBAM mehanizam u kratkom roku još nije proizveo značajne ekološke efekte, ali da već utiče na tržišne tokove i ekonomiku izvoza električne energije iz Crne Gore.
Ona je navela da se efekti CBAM-a u praksi vide kroz promjene u tržišnoj logici, posebno u prekograničnoj trgovini električnom energijom, gdje razlika u cijenama više ne garantuje profitabilnost izvoza zbog dodatnih CBAM troškova.
„Vidjeli smo da CBAM mijenja tržišnu logiku, pa čak i kada postoji razlika u cijeni, izvoz se ne realizuje jer CBAM trošak može poništiti profit“, rekla je Milev Čavor.
Prema njenim riječima, analize Energetske zajednice pokazale su da je u nekim slučajevima razlika u cijeni između Crne Gore i južne Italije iznosila oko 45 eura po megavat satu, ali da to nije bilo dovoljno da se izvoz realizuje u očekivanom obimu zbog dodatnih troškova CBAM-a.
Ona je upozorila da se trenutno koriste određeni faktori u obračunima koji bi mogli biti izmijenjeni u budućim verzijama regulative, što bi dodatno uticalo na visinu CBAM troška.
Govoreći o uticaju na dekarbonizaciju, Milev Čavor je ocijenila da se u kratkom roku još ne bilježi značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja niti ubrzana tranzicija.
„Energetska tranzicija još uvijek nije pokrenuta u mjeri u kojoj bi se vidjeli stvarni efekti CBAM-a na smanjenje proizvodnje iz uglja“, navela je Čavor.
Prema njenom mišljenju, CBAM u sadašnjoj formi više predstavlja signal budućih promjena nego instrument koji trenutno ubrzava dekarbonizaciju.
Ona je dodala da bi ključni instrument za stvarne klimatske efekte trebalo da bude EU sistem trgovine emisijama (EU ETS), koji će države regiona morati da primijene nakon pristupanja Evropskoj uniji.
„CBAM može da bude signal, ali stvarni efekti dekarbonizacije će doći kroz EU ETS“, rekla je Milev Čavor.
Podsjetila je da se u Crnoj Gori već priprema nacionalna regulativa o oporezivanju emisija CO2, što bi trebalo da predstavlja prelazni korak ka evropskom sistemu.
Govoreći o dugoročnim efektima, ocijenila je da bi fokus trebalo preusmjeriti na pripreme za EU ETS, imajući u vidu da se očekuje ubrzanje evropske integracije Crne Gore.
„Ono što je sada važno jeste priprema za ETS tržište“, zaključila je Milev Čavor, dodajući da CBAM u postojećem obliku u kratkom roku ne donosi očekivani efekat u pogledu dekarbonizacije, već prvenstveno mijenja tržišno ponašanje učesnika.
