STEGA-ši se okupili i složili da „Vlada ništa ne valja“: Pogledajte ko su učesnici

U Baru je prošle večeri održana panel diskusija pod nazivom „Trideseti avgust – Crna Gora pet godina kasnije“, koju je organizovala građanska asocijacija STEGA. STEGA-ši, podsjećamo, predstavljaju grupu građana koja je 13. jula dizala revoluciju protiv gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića. Tada su bili predvođeni proslavljenim režiserom Danilom Marunovićem koji je inače dobio šut kartu iz Beograda zbog promocije obojene revolucije u susjednoj Srbiji.

U dvorani SO Bar, mišljenja su, navodi se u saopštenju, razmijenili brojni javni djelatnici, čije su se diskusije odnosile na niz tema – od političkih, preko ekonomskih, sve do onih koje pripadaju oblasti kulture.

Vladimir Nikaljević iz organizacije STEGA istakao je kako Crna Gora mora pronaći put ka stabilnosti, slobodi i demokratiji.

„To podrazumijeva široko građansko učešće kroz djelovanje pojedinaca, udruženja, lokalnih inicijativa i neformalnih pokreta koji će vršiti pritisak za reforme i odgovornost vlasti”, istakao je Nikaljević“, kazao je on, a prenosi Radio Bar.

General u penziji Špiro Niković istakao je kako se Crna Gora u proteklih pet godina našla tamo gdje je bila prije 100 ljeta, i to po svim pitanjima.

„U tom stanju vjerovatno ćemo još mnogo godina voditi borbu koja je neprestana, ali je u skladu sa hiljadugodišnjom tradicijom našeg naroda, sa našom slobodom, državnošću i vječnošću“, dodao je on.

Advokat koji je promovisao sramni Zakon o slobodi vjeroispovjesti sada ima itneresantan termin – „Treću put kroz istoriju prolazimo kroz kleronacionalističku kontrarevoluciju“

Profesor dr Branislav Radulović kazao je kako Crna Gora treći put u istoriji prolazi kroz kleronacionalističku kontrarevoluciju. Prethodne su se, dodao je, dogodile 1918. bajonetima i 1988. AB revolucijom.

„Bez obzira na to da li govorimo o dinastiji Petrović, socijalističkoj vlasti ili ovoj posljednjoj strukturi, svi su bili zreli za pad. Međutim, vlast nikada nije smijenjena liberalno-demokratskim snagama, već ‘udarom zdesna’, a u sve tri situacije pobijedili su populizam, nacionalizam i velikosrpska državna hegemonija“, naglasio je Radulović.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović upozorio je na otvorenu negaciju crnogorske kulture posljednjih godina, posebno kroz napade na crnogorski jezik i identitet.

„Kada u kontinuitetu i agresivno negirate osnovne atribute postojanja jednoj naciji, a da za takva postupanja niko ne odgovara, kao što je slučaj sa ustavnom kategorijom – crnogorskim jezikom, onda je to svojevrsni pokušaj kulturocida koji je bio medijski i politički stimulisan uoči i tokom Popisa stanovništva 2023. godine, kada su pravljene projekcije o drastičnom padu nacionalnih Crnogoraca, što se, ipak, nije dogodilo“, rekao je on.

Jačanje klerikalnih tendencija predstavlja ozbiljan izazov za modernizaciju zemlje i usporava njen evropski put, istakla je docentkinja Nikoleta Đukanović.

„Često čujemo da je jedina promjena u posljednjih pet godina to što građani sada imaju slobodu da iskažu svoje mišljenje, da glasaju i mijenjaju vlast. Ima tu istine, mnogi su se ohrabrili da govore ono što misle. Međutim, postoje i situacije u kojima ljudi gube posao zbog izražavanja stava, ili kritike društvenih pojava. Sistem je godinama unazad stvarao poslušnike i podanike, a ne građane koji imaju priliku i mogućnost da mijenjaju stvari“, dodala je ona.

Ekonomista Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga istakao je kako je u Crnoj Gori danas populizam postao ekonomska strategija, te da građani dobijaju lažna obećanja umjesto reformi.

„Sjetite se obećanja – ‘paf paf ašov na autoputu’, robne rezerve, 600 eura prosječna penzija, 700 eura minimalna plata, 20.000 stanova na Veljem Brdu, 500 miliona za Pljevlja, milijarda iz Japana… Obećanja se nižu i sve su radikalnija, a stvarnost je potpuno drugačija“, dodao je on.

Na događaju je, kako prenosi Radio Bar, govorila i nekadašnja vicepremijerka i ministarka evropskih integracija, ali i dugogodišnja aktivistkinja civilnog sektora ali i bivša potpredsjednica Vlade Crne Gore zadužena za međunarodne odnose evropske integracije i regionalnu saradnju kao i ministarka evropskih poslova Jovana Marović. Ona je, podsjetimo, napustila 43. Vladu nakon što je premijer Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i ispravio istorijsku nepravdu koja je činjena toj vjerskoj zajednici bezmalo 75 godina u Crnoj Gori.

Istakla je kako je teško reći da li je Crna Gora danas bliže ili dalje Evropskoj uniji.

„I Vlada i EU komuniciraju neiskreno. Ne znam da li smo bliže ili dalje, ali znam da ova Vlada nije najiskrenija kada je riječ o članstvu u Uniji“, smatra ona.

Alek Barović, inače kolumnista Portala Analitika, podsjetio je na neka od obećanja od 30. avgusta 2020. godine – među njima su bili i pomirenje, pravda i sloboda.

„Ali, nakon pet godina nema ništa od obećanja. Mnogima od nas je bilo jasno da ta priča o slobodi, pomirenju, napretku… nije moguća, jer se sloboda i pomirenje ne mogu graditi sa kleronacionalističkim snagama koje su suprotnost društvu kakvom težimo“, dodao je on.

Novinar Sabrija Vulić istakao je kako je medijska scena u proteklih pet godina bila snažno oblikovana političkim turbulencijama.

„Smjena dugogodišnje vladavine DPS-a dovela je do promjene odnosa prema medijima ali ne nužno do veće slobode. Nove političke strukture često koriste medije kao alat za legitimizaciju vlastitih narativa dok su kritički mediji izloženi pritiscima. Mediji se sve više svrstavaju u političke blokove što je dovelo do gubitka povjerenja javnosti u objektivnost izvještavanja. Prema mišljenju medijskih eksperata, dominira percepcija da su pojedini mediji direktno povezani sa partijama ili interesnim grupama“, smatra Vulić, a prenosi Radio Bar.