Piše: Momo Joksimovič, predsjednik Partije penzionera – PIR
Samo što je došla sloboda 30 avgust 2020.godine opravdao očkivanja. Malo bolje se živi nego prije 5 godina. I penzioneri i građani se ljepše osje -ćaju sa duplo većim zaradama i penzijama u novčaniku. Sa 30 avgustom 2025.godine, jednim od najvećih datuma u novijoj crnogorskoj istoriji, stigla je sloboda. To je dan kada se očekivalo da se agresivnije krene na razbijanju kriminala, korupcije, duvanske mafije, uvođenje vetinga… Nova vlast ima strašnu opstrukciju u institucijama i kadrovima, od lokalne do centralne vlasti. Zbog opstrukcije na svim nivoima i brojnim predhodnim režimskim kadrovima izostala je dinamika provođenja obećanih mjera..
Teško je novoj vlasti koja je naslijedila opljačkanu Crnu Goru, u podije- ljenom narodu, od zemlje u kojoj je napravljen najveći narko kartel na Balkanu, kod likvidacija na stotine ljudi, kod rat za mir , kod uništenog morala sa lažnim crnogorskim patriotizmom,kriminalom i korupcijom, kod uništenih preko 100.000 radnih mjesta, potopljenih brodova, opljačk- ane države i naroda kroz vaučersku privatrizaciju, gdje se enormno obogatio jedan broj ljudi, milijarde iznesene, a kriminalci sa ogromn -im novcem utiču i na optužbe i presude . Sa kadrovima kakvi jesu teško se moglo postići veliki rezultat, kada se vidi da za kratko vrijeme je stotine ljudi iz policije i pravosuđa na udaru-vetingu.
Pored svih opstrukcija, plate i penzije su se povećale. Daju se beslatni udžbenici, povećane naknade za novrođenu djecu i druge naknade i soci- jalna davanja . Rođendan NJegošev državni praznik. Zaštićena imovina vjersksvih zajednica. Agresaivnije se radi na pristupanju EU. A jedan broj nosilaca policijsko-pravosudnog kadra pod istragom, u Spuž.
No i dalje je Crna Gora na raskršću između otvorenosti i tajnih dilova, između obećanja i stvarnosti. Suzbija se praksa zaključivanja velikih pos -lova iza zatvorenih vrata. No građani su i dalje bez prava odlučicanja o svojoj sudbini. Za koga se gradi budućnost i ko profitira, ko plaća cijenu. Na kraju jedino bogastvo su građani, njihova borba za pravdu i glas budućih generacija. Sloboda novinara i medija mora se podići na mnogo veći nivo.
A STANDARD PENZIONERA I GRAĐANA
Iako su penzije i plate skoro duplo veće, standard je ostao skoro isti. Neki veći boljitak života nije značajnije vidljiv.
Za prosječnu platu u julu 2020.g. od 521 euro,moglo se kupiti 1042 vekne hljeba. A sada sa prosječnom platom od 1.014 eura, kad je zarada duplo veća može se kupiti nešto više oko 1.200 vekni hleba.
Penzije za 5 godina su usklađene za 59 odsto, a rast cijena hrane iznosi 50,8 odsto.
Barometar tržnice Gintaš 2020-2025, cijena voća, povrća, mlječnih proizvoda, jaja,… poskupljenja su i tri puta veća. Prije 5 godina kupovalo se na gajbe, sada na kilograme i grame.(mlječni proizvodi: 1 kg kajmaka 9 a sada 16 eura; mladi sir 4- sada 6,5; jaja su bila 15 a sada 40 centi, školjka bila 4,5 a sada 12 eura. Šljive o,80 a sada 3 eura kg; Borovnice 6 a sada 9 eura; Grožđe 2020 bilo do 1,20 a sada od 4-6 eura;Smokve bile od 80-1,5 a sada 5 eura;Breskve i naktarine 1 do 1,5 sada 2,5 eura; jabuke bile 1 a sada 2 ,2 eura;Kruške sa 2 skočile na 4; Paradajiz od 10 kg 6 eura sada 20 eura; Krastavci do 1 euro sada 1,5;DŽak paprika od 5 kg bio 4,5 sada je 12,5 eura, Meso, oko 5 eura sada je 10 do12 eura 1 kg; sokovi gusti bili 0,60-0,80 sada 2,60 itd). Uz to i komunalije su skočile.
I ako je došlo do rasta prihoda, najava brojnih štrajkova i protesta pa i penzionera , govori da se neki značajnjiji standard nije dogodio.
Nakon tridesetogodišnje vladavine DPS-a, prosječna zarada za 5 godina povećana za 94 odsto, prosječna penzija za 84 odsto, ali je prosječna stopa inflacije iznosila 36,4 odsto, cijene hrane porasle za 50,8 odsto, dok je skoro duplo otišla cijena kvadrata stana u novogradnji za 94 odsto.
Prosječna penzija u avgustu 2020 godine iznosila 290 eura, zašta se moglo kupiti 580 vekni hleba, a sada kod prosječne penzije od 536 eura, može se kupiti 630 vekni. Standard prosječnog penzionera poboljnjšan je za 8,6 odsto.
Značajan rast standarda imali su oni koji primaju minimalne penzije i plate. Tako korisnik minimalne plate od 222 eura na kraju 2020 godine za nju je mogao kupiti 444 hljeba po tadašnjim cijenama, dok sadašnji mini- malac od 600 eura vrijadi 705 vekni hleba. NJihov standard je povećan za 58 odsto.
STATISTIČKA OKO RASTA PLATA I PENZIJA
Minimalna penzija u 2020.g. je 147 eura, i vrijedila 294 tadašnje vekne hleba, dok za sadašnju minimalnu penziju od 450 eura , može se kupiti 529 vekni, odnosno za 80 odsto više.
Plate nijesu svima povećane za tih 94 odsto ili penzije za 84 odsto. Minm- alna penzija za 5 godina povećana sa 147 na 450 eura ili za 206 odsto povećanje. Ali kada se saberu sva redovna i vanredna usklađivanja ostalih penzija od početka 2021,godine do sada, ona akumulirano iznosi 59 odsto. To je nešto više od rasta cijena hrane za isti period koji je zbirno iznosio 50,8 odsto.
Slično je i kod rasta zarada. Minimalna je povećana za 170 odsto, sa 222 na 600 eura.Ali kod zaposlenih koji nije bio na minimalnoj plati, imao je uvećanje samo kroz efekat smanjenja dažbina iz programa 1 i 2 , pa njegovo uvećanje zarade iznosilo je 35 odsto, odnosno bilo je na nivou inflacije za taj period od 36,4 odsto, a ispod cijena hrane od 50,8 odsto.
Finansijski pokazatelji govore da za 5 proteklih godina, kroz program Evropa sad 1 iz 2022, i Evrioa sad 2 iz 2024 godine, došlo je do rasta pros- ječnih zarada administrativnim mjerama, a ne rastom novih proizvodnih vrijednodti, niti produktivnosti ekonomije i javnih prihoda. Prešlo se sa sistema oporezivanja zarada na veći obim oporezivanja potrošnje,što je uticalo na rast inflacije.
DA LI JE EVROPA SAD 2 POLOŽILA ISPIT ODRŽIVOSTI?
Evropom sad 1 povećan je iznos minimalne zarade na 450 eura, uvođenjem neoporezivog dijela zarade od 720 eura i ukidanjem doprinosa za zdra- vstveno osiguranje. Dio državnih prihoda je nadoknađen povećanjem poreza na dobit, progresivnog oporezivanja, uvođenjem dijela akciza na nove proizvode i rastom postojećih, ali i smanjenjem šverca cigareta kroz ukidanje slobodnih zona i sivog tržišta rada. Ovim mjerama su budžeti države u 2022 i 2023 godini ostali u ravnoteži.
Evropom sad 2 su prepolovljeni doprinosi za penzijsko osiguranje (čemu su se penzioneri protivili) i povećana minimalna zarada sa 450 na 600 i 800 eura. Napravljen je veliki gubitak u Fondu PIO, (preko 400 miliona) pa taj manjak treba da se nadoknadi kroz povećanje stope PDV-a na više proizvo- da i usluga, od čega najviše na hotelski smještaj, uvećanje akciza, poreza na dobitke, naknade za priređivače …i više drugih mjera. Sve te mjere vod- ile da neto zarada naraste na 1.000 eura, što je i bilo izborno obećanje Evrope, pokreta premijera Spajića. Izvještaji u zadnje vrijeme o realiza- ciji budžeta govore da očekivanja Ministarstva finansija ne idu očekiva- nim planom. Došlo je do velikog pada glavnih prihoda u odnosu na plan za 2025.godinu kod doprinosa PDV-a i akciza.
Kako je došlo do nižeg nivoa javnih prihoda , uz pad neto stranih inve -sticija, pad prometa u turizmu, povećanje trgovinskog deficita i zastoja u pripremi i realizaciji velikih investicija, , može dovesti do ozbi -ljnih problema održivosti javnih finansija, a time i dovesti u pitanje realizacije programa Evropa sad 2.
Ispada, da ono što je donijela Evropa sad svojim programima, što je dato kroz administrativno povećanje penzija i zarada, uzeto je kroz veće poreze na potrošnju i inflaciju.
Penzionere najviše interesuju njihov standard, traže veće penzije pogotovo najniže, održivost Fonda PIO, donošenje novog, pravednijeg zakona o pio, kako bi se decenijska diskriminacija ispravila, jer nije normalno, nije pošteno, nije logično da imaju iste penzije lica sa 15 i sa 30-40 godina staža osiguranja, ili sa osnovnom , srednjom i fakulte- tskim obrazovanjem. Penziju svako treba da ima takvu da pristojno živi.
U svakom slučaju 30 avgust 2020 je dnio slobodu, kao najuzvišniju ljudsku kategoriju. Standard penzionera se mora značajno popraviti, jer sa 450 eura se neživi, već na rate nestaje. Za svoj matreijalni i svaki drugi status penzioneri se sami moraju izboriti.
