Srednjoškolaca sve manje: Bilo ih je 32.000, sada samo 25.000

U Crnoj Gori je u posljednje 22 godine broj srednjoškolaca sa oko 32.000 pao na 25.000, pokazuju podaci Uprave za statistiku.

Agencija Fideliti konsalting je u svojoj analizi ukazala da to znači i smanjenje raspoložive radne snage na tržištu, te da je to pokazatelj da posla ima, ali neće imati ko da radi.

Statistika pokazuje da su u školskoj 2000/01. godini u svim srednjim školama učila 31.934 srednjoškolca, da je do nezavisnosti 2006, odnosno do školske 2006/07. godine, taj broj ostao skoro isti (31.627), a nakon toga počinje pad, koji je bio najvidljiviji u školskoj 2014/15. godini, kada smo imali 29.223 srednjoškolca.

Od te školske godine broj srednjoškolaca nije prelazio 30.000, da bismo, prema posljednjim podacima, školske 2021/22. godine imali svega 25.245 učenika u srednjim školama. To znači da je od 2000. do 2022. broj srednjoškolaca smanjen za oko 6.800, ili za preko 20 odsto.

U agenciji Fideliti konsalting kažu da čuvena krilatica naših biznismena „ima posla ko ‘oće da radi“, na osnovu koje su decenijama minimalno plaćali domaću radnu snagu, a preko čijih su leđa napravili mini-imperije, doživljava svoj epski filmski negativ i dolazi na naplatu u godini kada se bilježe svi mogući rekordi po pitanju cijena, a samim tim i profita“, prenosi „Dan“.

– Naime, sudeći prema dostupnim podacima, posla, para i zarade ima više nego ikad, ali – nema ko da radi! Elem, kompanija Voli, najveći trgovinski lanac u zemlji, objavila je da skraćuje radno vrijeme svih svojih maloprodajnih radnji: počinju da rade u 7.30 (do sada su počinjali da rade u 7) a završavaju u 21.30 (do sada su radili do 22). Kakva je to ekonomska logika da u godini rekordnih cijena, rekordnih marži, rekordnih prihoda, rekordnih profita, neko odluči da skrati radno vrijeme i time sebi uskrati ekstraprofit? Sjećate li se kako su nas donedavno sveprisutni neoliberalni ekonomisti ubjeđivali kako je neradna nedjelja potez protiv slobodnog tržišta, što će dovesti do gubitka ranih mjesta i pada prihoda, što se naravno nikada nije desilo u praksi? Naprotiv – sva ekonomska logika protivnika neradne nedjelje pala je u vodu ovim potezom najvećeg crnogorskog trgovinskog lanca, pa se pitamo zašto je Voli donio ovu odluku – kažu iz Fidelitija.

Naravno, kako dodaju, ovo je bilo očekivano zbog većeg broja faktora.

– Za početak, broj učenika koji su upisali prvi razred srednje škole 2021/2022. godine manji je za 25 odsto od upisa 2006/2007. godine. Ukupan broj učenika u srednjim školama 2021/2022. godine manji je za 20 odsto u odnosu na kraj 2006/2007. godine. Na kraju, broj upisanih studenata 2021/2022. godine veći je za 10 odsto od broja upisanih 2006/2007. godine. Pazite dobro: srednju školu upisuje sve manji broj učenika, a studije upisuje veći broj svršenih srednjoškolaca; sve u periodu kada je prirodni priraštaj bio pozitivan (osim poslednje tri godine). Da dodamo i činjenicu intenzivnog odlaska mladih ljudi u inostranstvo (prilivi od dijaspore su rekordni), kao i da rade na mnogo bolje plaćenim radnim mjestima u drugim industrijama u zemlji, zaključak se nameće sam po sebi – danas se plaća ceh decenijskog lošeg odnosa prema zaposlenima u sektoru trgovine. Stoga, evo predviđanja za zaposlene u trgovini: plate će vam biti veće, imaćete više dana odmora, drugih beneficija i, pazite sad, dobićete čak i neradnu subotu! Slobodno zatražite, sve ćete dobiti kao na tacni. E da, dolazi uskoro i Lidl sa niskim cijenama i maržama, da ne zaboravimo ni tu nemalenu činjenicu – istakli su iz Fidelitija.