Srbija postaje najbrža veza do srca Evrope

0

Obnova pruge od Beograda do granice sa Sjevernom Makedonijom uz podršku EU, odlična je vijest za Srbiju. Uz očekivanje da će pruga biti obnovljena sve do Soluna, revitalizovanje  željezničkog Koridora 10 značilo bi da Srbija postaje transportno čvorište – najbliža, najbrža prirodna veza do srca Evrope.

Tako novu vijest iz Brisela vidi profesor Slobodan Aćimović koji na Ekonomskom fakultetu u Beogradu predaje grupu predmeta koji se bave logistikom, saobraćajem i infrastrukturom.

Odmah posle razgovora sa  predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na Tviter nalogu je, između ostalog, napisala da je bilo riječi i o obnovi željezničke pruge od Beograda do Severne Makedonije koju je EU spremna da podrži. Time je otklonila zapitanost koji je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji će potpuno promijeniti Srbiju ukoliko bude dogovora sa EU, što je dan uoči razgovora najavio predsjednik Srbije.

Srbija postaje transportno čvorište

Svako ulaganje u infrastrukturu za Srbiju je odlično i potpuno je nebitno jesu li u pitanju kineske ili evropske investicije, kaže Aćimović. Uz napomenu da je u ovom trenutku malo informacija o tom velikom infrastrukturnom projektu, on ipak smatra da bi obnova tu prugu trebalo da  svrsta u najmodernije.

„Ta pruga bi morala da bude pruga za velike brzine. To ne bi trebalo da bude samo revitalizacija postojeće pruge, nego prosto gradnja pruge za velike brzine, poput onog što već radimo na potezu Beograd – Budimpešta. Ona bi onda, vjerovatno, bila nastavljena kroz Sjevernu Makedoniju i pretpostavljam došla do Soluna i onda bismo za ne znam koliko godina ovde imali sjajan završetak Puta svile koji ulazi putem željeznice“, ocena je našeg sagovornika.

Iz Soluna brzom prugom do srca Evrope

On smatra da je koristeći dobru kinesku ideju EU povukla odličan potez, ali i kaže da ga raduje što Srbija sada, posle ulaganja u puteve, ide ka novim ulaganjima u željeznicu.

„Željeznica je idealan vid transporta kada treba prevesti velike količine robe koje bi trebalo da idu od luke Solun, kada imamo velike daljine, a praktično se ulazi u srce Evrope preko Sjeverne Makedonije, Srbije i Mađarske“, ističe ovaj stručnjak za saobraćaj i infrastrukturu.

On napominje da će taj koridor biti posebno važan za transport robe i da time Srbija poprima značaj transportnog čvorišta, što ona, kako kaže, prirodno i jeste. Podsjetio je da je u vrijeme godina sankcija, ratova, i problema sa kojima se Srbija suočavala, nastao evropski Koridor 4 kao neka vrsta paralele željezničkom Koridoru 10.

Prirodan put robe i ljudi

„Taj željeznički Koridor 4 ide preko Rumunije, Bugarske i takođe se završava u Grčkoj, u Solunu. On, međutim, ima jedan veliki problem što je 300 kilometara duži. Drugim riječima, ako EU reši da ojača ovaj kraći Koridor 10, onda taj Koridor 4 na neki način ispada iz prioriteta EU  i onda imamo mogućnost da roba ide tim prirodnim putem kojim je uvijek i išla od Turske i Azije, preko Balkanskog poluostrva, do Evrope. Koridor broj 10 koji ide od Grčke, preko Makedonije, Srbije, nadalje Budimpešte prosto je najcjelishodniji put robe i putnika“, nedvosmislen je Aćimović.Na pitanje, u kojoj mjeri će to doprinijeti podizanju privrede tog dijela Srbije kroz koji će brza pruga proći on kaže da se sada o tome ne može precizno govoriti. Za takvu ocjenu bi moralo da se rade ozbiljna istraživanja kakva su rađena kada je u pitanju bio drumski Koridor 10, ali za željeznicu to još nije rađeno.

Niži troškovi transporta

Ono što je, međutim, sigurno je, kaže, da će to donijeti pogodnosti.

„Svakako su to niži troškovi za privredu. Željeznica je jeftiniji vid transporta nego drum. Pored nižih troškova prevoza za privredu, brže je putovanje i ono što je najbitnije, udobnije je putovanje za građane“, ističe Aćimović.

Vučić je posle razgovora sa zvaničnicima EU izrazio očekivanje da će uskoro sa zvaničnicima iz Brisela o tome biti potpisan ugovor prema kome će bespovratna sredstva EU iznositi između 600 i 700 miliona evra, odnosno između 35 i 50 odsto vrijednosti investicije.

Srbija će sa tom brzom prugom, po oceni Vučića, biti sto posto drugačija zemlja jer će kreirati mnogo prilika i šansi, ali će značiti mnogo bolji transport i za one koji putuju iz Minhena, Beča u Srbiju, kako prema Sofiji i Istanbulu, tako i prema Skoplju i dalje ka Grčkoj.

Brza pruga bi, kako je precizirao, išla od Beograda preko Niša, Vranja, Tabanovaca, do granice sa Sjevernom Makedonijom.

Izvor: Sputnjik

 

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.