Skupština Srbije usvojila je na današnjoj sjednici Zakon o oružju i municiji, kojim se predviđa pooštravanje režima nabavke i držanja oružja.
Za zakon je glasalo 130 poslanika, a 23 je bilo protiv. Zakonom je predviđeno i podizanje starosne granice za nabavku oružja za ličnu bezbjednost sa 18 na 21 godinu, kao i zabrana maloljetnicima da koriste civilna strelišta, osim u slučaju ako su članovi sportskih streljačkih klubova. U obrazloženju zakona koji je uputila Vlada Srbije, navedeno je i da je dosadašnji Zakon o oružju i municiji iz 2015. godine potrebno dodatno uskladiti sa aktuelnim pravnim tekovinama Evropske unije.
Pored toga, navedeno je da je nakon masovnog ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar” 2023. godine, gdje je maloljetnik pucao iz očevih pištolja, započet opsežan rad na analizi postojećeg pravnog okvira i definisanju novih zakonskih rješenja, koja bi podigla nivo bezbjednosti u oblasti nabavljanja i držanja oružja i municije, a istovremeno omogućila savjesnim vlasnicima oružja (prije svega sportistima i lovcima) da oružje drže i koriste u skladu sa svrhom za koje im je nabavljanje i držanje oružja odobreno. Ovim zakonom su preciznije i detaljnije uređene pojedine oblasti i popunjene uočene pravne praznine, a definisani su i novi pojmovi iz oblasti kontrole malog i lakog oružja, dok su kategorije oružja izmijenjene i definišu se pojmovno na isti način kao u Direktivama EU.
Posebna pažnja posvećena je uređenju civilnih strelišta i zaštiti maloljetnika, dok je pojedinim segmentima pooštren režim nabavljanja i držanja oružja, osnovnih djelova vatrenog oružja, opreme za vatreno oružje i municije, a uslovi pod kojima se oružje drži i čuva su preciznije i rigoroznije uređeni.
Kada je riječ o nabavljanju i držanju oružja, za oružje za ličnu bezbjednost je starosna granica podignuta sa 18 na 21 godinu života, a uvodi se i odobrenje za nabavljanje municije za oružje za ličnu bezbjednost, uz ograničenje količine koju vlasnici oružja mogu nabaviti. Zakonom je restriktivnije uređen režim davanja oružja na poslugu, izričito je zabranjeno nabavljanje oružja na daljinu i rok važenja oružnog lista se ukida.
Za razliku od važećeg rješenja, vlasnici oružja za ličnu bezbjednost će municiju nabavljati u ograničenoj količini, na osnovu odobrenja za nabavku, a ograničenje se ne odnosi na vlasnike sportskog i lovačkog oružja.
Ovaj zakon je prva od 18 tačaka dnevnog reda Osmog vanrednog zasjedanja Narodne skupštine o kojima se poslanici danas izjašnjavaju.
Usvojene izmjene Krivičnog zakonika, povećane kazne za nedozvoljeno nošenje oružja
Skupština Srbije usvojila je danas izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima su kazne za nedozvoljeno nošenje oružja drastično povećane.
Zakonom, za koji je glasalo 129 poslanika, za nedozvoljeno nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija zaprijećena je kazna zatvora od najmanje pet do 15 godina, a ista kazna je sada predviđena za ubistvo. Važeći Krivični zakonik za to djelo propisuje kaznu od dvije do 12 godina zatvora.
Za osnovni oblik ovog člana, odnosno za neovlašćeno držanje vatrenog oružja, njegovih djelova, municije ili eksplozivnih materija, zaprijećena je kazna zatvora od jedne do osam godina i novčana kazna.
Ukoliko je to vatreno oružje, municija, eksplozivne materije ili sredstva na bazi eksplozivnih materija, 3D štampano vatreno oružje ili gasno oružje, čija izrada, prodaja, nabavka, razmjena ili držanje nije dozvoljeno građanima ili je u pitanju veća količina oružja, municije ili sredstava ili se radi o drugim sredstvima velike razorne moći, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina i novčanom kaznom.
Ko neovlašćeno nosi predmete iz prethodna dva stava, kako je predloženo, kazniće se zatvorom od pet do 15 godina, dok će se lice koje neovlašćeno nosi te predmete za čije nabavljanje i držanje ima odobrenje nadležnog organa, kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Oružje, njegovi djelovi, municija, eksplozivne materije ili sredstva iz navedenih članova će se oduzeti.
U obrazloženju je navedeno da je bilo neophodno uvesti preciznije odredbe koje bi jasno definisale izračunavanje kazne, kada je riječ o povratnicima, pored čega je predloženo uvođenje specijalnog povrata. Objašnjeno je da višestruki povrat podrazumijeva da je učinilac dva puta osuđen za bilo koje krivično djelo sa umišljajem, dok je specijalni povrat kada je lice dva puta osuđeno za isto ili istovrsno krivično djelo, što omogućava pravičniji pristup kažnjavanju, kako prenosi politika.rs.
Predloženo je da se uredi krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, kojim bi se razdvojile radnje držanja i nošenja vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, od radnji koje se odnose na proizvodnju, promet i krijumčarenje. Propisuje se i obavezno oduzimanje oružja, njegovih djelova, municije, eksplozivnih materija i drugih sredstava koja su predmet tog krivičnog djela.
Posebno su izdvojena krivična djela u oblasti nedozvoljene proizvodnje, odnosno izrade oružja, prometa, krijumčarenja, ispitivanja, žigosanja i obilježavanja oružja, naprava i municije, kao i falsifikovanja žigova ili oznaka za njihovo ispitivanje, žigosanje i obilježavanje.
„Predloženim rješenjima krivičnopravna zaštita u ovoj oblasti sistematizuje se u okviru Krivičnog zakonika, uz jasnije razgraničenje pojedinih oblika nedozvoljenog postupanja sa vatrenim oružjem, municijom i eksplozivnim materijama, kao i efikasnije sankcionisanje nedozvoljene proizvodnje, prometa, krijumčarenja i zloupotreba u vezi sa označavanjem oružja”, navedeno je u obrazloženju.
Razlozi za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kako je navedeno u obrazloženju, proizlaze iz potrebe za daljim unapređenjem krivičnopravnog sistema Srbije i usklađivanjem sa obavezama koje proističu iz međunarodnih konvencija koje je Srbija ratifikovala. Jedan od razloga je potreba usklađivanja Krivičnog zakonika sa odredbama Konvencije Savjeta Evrope o pranju, traženju, zapljeni i oduzimanju prihoda stečenih kriminalom i o finansiranju terorizma tzv. Varšavska konvencija.
„Predloženim rješenjem obezbjeđuje se punije usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim obavezama Republike Srbije i doprinosi unapređenju efikasnosti krivičnopravnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i drugih teških krivičnih djela sa prekograničnim elementom”, navedeno je u obrazloženju.
Zakon je usvojen po hitnom postupku.
