Odluka da ime osmanskog vojskovođe Alije-paše Gusinje dobije ulicu u Njujorku otvorila je pitanje koje prevazilazi lokalnu simboliku i ulazi u prostor istorijske politike, identiteta i odgovornosti državnih institucija. Posebno zabrinjava činjenica da su tom događaju prisustvovali i pojedini crnogorski zvaničnici, čime je, makar simbolički, data institucionalna težina potezu koji je za dio javnosti duboko sporan.

Ali paša Šabanagic, Alija-paša Gusinjski bio je osmanski upravnik i vojni zapovjednik u periodu kada su se na Balkanu lomile granice i formirale moderne države. Kao jedan od eksponenata Prizrenske lige učestvovao je u organizovanju otpora sprovođenju odluka Berlinskog kongresa, uključujući i odluku da Plav i Gusinje pripadnu Knjaževini Crnoj Gori. Sukob kod Novšića, u kojem crnogorske snage nijesu uspjele da uspostave kontrolu nad tim prostorom, u crnogorskoj istorijskoj svijesti ostao je simbol otpora širenju države.

Upravo zbog toga, glorifikacija takve ličnosti kroz imenovanje ulice, i to uz prisustvo crnogorskih predstavnika, za mnoge predstavlja pokušaj relativizacije istorijskih sukoba i revizije narativa o formiranju države. Problem nije u naučnom tumačenju istorije, koje mora biti otvoreno i pluralno, već u političkoj simbolici koja se šalje kada država ili njeni predstavnici prisustvuju događajima koji mijenjaju kontekst istorijskih figura.

Time se otvara pitanje odgovornosti — da li je riječ o diplomatskom protokolu bez političke poruke ili o svjesnom pristajanju na interpretacije koje mogu biti suprotne dominantnom istorijskom pamćenju u Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova dužno je da objasni da li je postojala zvanična platforma, stav ili procjena o značaju događaja, kao i da li su razmotrene moguće reakcije javnosti.

Ovakve situacije pokazuju koliko je istorija i dalje političko polje, posebno u regionu gdje simboli imaju težinu savremene politike. Kada se ličnosti iz perioda konflikta pretvaraju u diplomatske mostove, granica između pomirenja i revizionizma postaje izuzetno tanka.

Zato pitanje nije samo ko je dobio ulicu u Njujorku, već kakvu poruku šalje država koja na takvim događajima učestvuje. Jer odnos prema istoriji nije pitanje prošlosti — to je pitanje identiteta, političke dosljednosti i odgovornosti prema sopstvenom društvu.

Tagovi