U noći između 31. maja i 1. juna 2000. godine, u Podgorici je likvidiran Goran Žugić, savjetnik za bezbjednost tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Žugić je pogođen s nekoliko hitaca u trenutku kada je parkirao svoj automobil ispred zgrade u kojoj je stanovao. Egzekutor, za koga se vjerovalo da je bio visok oko 1,75 metara, prišao mu je s leđa i iz automatskog pištolja ispalio desetak metaka. Tri su ga pogodila u glavu, što je ubistvu dalo obilježje klasične profesionalne likvidacije.

Susret u Budvi – nedorečena tajna

Samo nekoliko sati ranije, Žugić je u Budvi imao sastanak sa visokim zvaničnikom američke diplomatije. Razgovor je trajao četrdeset minuta, iza zatvorenih vrata, a prema kasnijim nezvaničnim navodima, tema je mogao biti šverc duvana – unosan i kontroverzan posao koji je obilježio crnogorsku ekonomiju i politiku devedesetih godina. Dio spekulacija išao je i dalje: da je Žugić možda pregovarao o statusu svjedoka saradnika i spremnosti da progovori o umiješanosti države u krijumčarenje cigareta.

Šverc duvana – posao države

Tokom devedesetih Crna Gora je postala ključna tranzitna tačka u međunarodnom švercu cigareta. Preko luka i obale, uz zaštitu i logistiku državnog aparata, krijumčarske mreže ostvarivale su ogromne profite. Istraživački novinari i međunarodni izvještaji povezivali su tadašnju vlast i najbliže Đukanovićeve saradnike sa tim poslom. Upravo zbog toga, ubistvo predsjednikovog savjetnika otvorilo je pitanje: da li je Žugić postao prijetnja mreži koja je državu pretvorila u centralu za šverc duvana?

Ćutanje i strah

Zvanične istrage nisu dale odgovor na pitanje ko je organizovao i izveo likvidaciju. U policijskim krugovima, međutim, ubrzo se počelo šapatom govoriti da je motiv ubistva povezan sa duvanskom mafijom. To objašnjenje se nikada nije zvanično potvrdilo, ali ni opovrgnulo. Ubistvo je ostalo nerasvijetljeno, a Žugić je postao simbol nerazjašnjenih političko-kriminalnih obračuna koji su obilježili Crnu Goru tog vremena.

Nasljeđe jedne likvidacije

Dvadeset i više godina kasnije, slučaj i dalje izaziva pitanja. Da li je Žugić odlučio da prekine ćutanje i progovori o švercu cigareta? Da li je susret sa američkim diplomatama bio korak u tom pravcu? Ili je, naprotiv, ubijen kako bi se spriječilo da išta izađe na vidjelo? Odgovori na ta pitanja ostali su skriveni iza zida ćutanja i političke zaštite.

Ubistvo Gorana Žugića, iako službeno nerazjašnjeno, u kolektivnom sjećanju ostalo je povezano sa duvanskom mafijom – možda najozloglašenijim simbolom sprega kriminala i države u novijoj istoriji Crne Gore.

Tagovi