Pentagon je, prema pisanju lista „Politiko”, mjesecima raspoređivao trupe i vojnu tehniku neophodnu za moguću operaciju protiv Kube, a za pokretanje takve akcije, kako navodi taj medij pozivajući se na izvore iz odbrane, nedostaje samo konačna odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Prema tim navodima, udarna grupa nosača aviona USS „Nimic”, zajedno sa više razarača i krstarica opremljenih vođenim raketama, ušla je u Karipsko more. Istovremeno, amfibijski jurišni brod USS „Kirsardž”, koji prevozi oko 2.500 marinaca, nalazi se kod obale Virdžinije i priprema se za novo raspoređivanje.
„Politiko” navodi i da američke bespilotne letjelice i izviđački avioni već mjesecima nadgledaju područje oko Kube, što se u Vašingtonu tumači kao dio šire vojne pripreme u Karipskom regionu.
Analitičari ocjenjuju da bi eventualni prvi udar mogao biti usmjeren na onesposobljavanje kubanskih sistema protivvazdušne odbrane, kako bi se otvorila mogućnost za operacije većih razmjera. Mark Kansijan, viši analitičar Centra za strateške i međunarodne studije i bivši zvaničnik Pentagona, ocijenio je da bi mogući cilj bio i kubanski vrh, uključujući bivšeg predsjednika Raula Kastra.
„Vazdušni udari su mogući kako bi se onesposobili sistemi protivvazdušne odbrane i omogućile operacije šireg obima, ili kako bi se eliminisalo rukovodstvo”, rekao je Kansijan.
Ipak, dugotrajno prisustvo američkih brodova u regionu izaziva zabrinutost i unutar vojnih struktura. Posade su, kako se navodi, na moru gotovo deset mjeseci, što je znatno duže od uobičajenih šest do sedam mjeseci.
Jedan zvaničnik američkog Ministarstva odbrane, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, upozorio je da se posljedice produženih raspoređivanja vremenom akumuliraju.
„Dugotrajni boravak brodova u zonama borbenog dežurstva stvara sve više problema kada je riječ o njihovoj modernizaciji, remontu i popravkama nakon povratka”, naveo je taj zvaničnik.
Povećano vojno prisustvo SAD u Karibima dolazi u trenutku pooštrene retorike Vašingtona prema Havani. Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je izjavio da Kuba predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država, tvrdeći da je ostrvo „jedan od glavnih sponzora terorizma u celom regionu”.
Havana, sa druge strane, američki pritisak vidi kao nastavak dugogodišnje politike prijetnji, sankcija i miješanja u unutrašnja pitanja Kube.
(Politika)
