Psihobiotička ishrana: Ove namirnice direktno snižavaju nivo stresa
Istraživači su odavno utvrdili da hrana utiče na naše mentalno stanje.
Međutim, većina istraživanja o neurološkom zdravlju uvijek se fokusirala na pojedinačnu hranu, a ne na stvarnu ishranu.
Zbog toga su neki irski naučnici odlučili da vide da li psihobiotička ishrana, dizajnirana da promoviše zdravlje crijeva, takođe može imati pozitivan uticaj na naše mentalno blagostanje.
Šta je psihobiotička ishrana?
Zasniva se na relaciji crijeva i mozga tako što daje prioritet hrani koja je zdrava za crijeva kako bi se podržala ravnoteža crijevnog mikrobioma (integralne žitarice, prebiotičko voće i povrće, mahunarke i fermentisana hrana).
Ova ishrana, dakle, podrazumijeva izbacivanje slatkiša, slatkih pića i prerađene hrane iz ishrane.
Studijska ishrana je uključivala sljedeće:
6-8 dnevnih porcija voća i povrća sa visokim sadržajem prebiotičkih vlakana ( jabuke, banane, praziluk, crni luk)
5-8 dnevnih porcija cijelih žitarica (zob, cijela pšenica, kinoa)
2-3 dnevne porcije fermentisane hrane (kiseli kupus, kefir, kombuha)
3-4 nedjeljne porcije mahunarki (leblebije, sočivo, grašak)
Istraživanje, objavljeno u National Library of Medicine, obuhvatilo je 45 zdravih odraslih osoba (od 18 do 59 godina) sa suboptimalnim navikama u ishrani.
Studijskoj grupi su date informacije o komponentama psihobiotičke ishrane i zatraženo je da je se pridržavaju što je moguće više.
Istraživači su ispitali sastav i funkciju fekalne mikrobiote, stres, opšte zdravlje i ishranu, kao i metabolički profil uzoraka krvi, urina i stolice, i prije i poslije četvoronedjeljnog probnog perioda za obje grupe.
Učesnici koji su pratili psihobiotičku ishranu doživjeli su veće redukcije uočenog stresa. Iako nije bilo značajne razlike u odgovoru na stres između kontrolne i test grupe, oni koji su pratili ovu vrstu ishrane doživjeli su manji stres.
Dok su promjene u mikrobnom sastavu crijeva bile neprimjetne.
Istraživači su identifikovali značajne promjene u 40 specifičnih fekalnih lipida, zahvaljujući smanjenju ukupne masti u ishrani i povećanju mononezasićenih masti i metabolita triptofana u urinu (aminokiseline neophodne za sintezu proteina), a pored toga, primijećen je i bolji inflamatorni odgovor.
Za samo četiri nedjelje, učesnici koji su pratili psihobiotičku ishranu – to jest hranu bogatu vlaknima i fermentisanom hranom – doživjeli su niži nivo stresa, zdravije pokrete crijeva, profile inflamatornih metabolita i poboljšani sastav i funkciju mikroba.