Ljudi sa indeksom tjelesne mase (BMI) ispod 18,5 imali su gotovo tri puta veću vjerovatnoću da umru prevremeno u odnosu na one sa BMI između 22,5 i 24,9, koji se smatraju najzdravijim. Čak i mršaviji koji su blizu „normalnog“ raspona nisu bili bezbjedni: BMI između 18,5 i 19,9 udvostručuje rizik od smrti, dok je BMI između 20 i 22,4 nosio oko 27 odsto veću vjerovatnoću prevremene smrti u odnosu na referentnu grupu. To je iznenađujuće, s obzirom da se opseg od 18,5 do 24,9 dugo smatrao optimalnim.
Na drugom kraju skale, rezultati pokazuju nešto sasvim drugačije od uobičajenog uvjerenja. Ljudi sa BMI između 25 i 35 – što uključuje kategorije „prekomjerna težina“ i „gojaznost prvog stepena“ – nisu imali značajno povećan rizik u odnosu na referentnu grupu. Tek kod osoba sa BMI iznad 40 rizik je naglo rastao i bio više nego udvostručen. Umjesto jednostavnog odnosa „što više kilograma – to više rizika“, podaci pokazuju da su najugroženiji bili oni na samim krajevima skale, sa najnižom i najvišom tjelesnom težinom.
Zašto je prekomjerna mršavost toliko opasna
Nedostatak rezervi masti može biti presudan u trenucima kada se tijelo bori sa bolešću. Tokom hemoterapije, na primjer, pacijenti često gube apetit i kilograme, pa im upravo masne rezerve omogućavaju da održe osnovne funkcije organizma.
Kod osoba koje tih rezervi nemaju, tijelo brže ulazi u stanje iscrpljenosti i sporije se oporavlja. Uz to, nenamjerni gubitak težine je čest znak ozbiljnih bolesti poput raka ili dijabetesa tipa 1, što znači da je nizak BMI ponekad odraz skrivene bolesti, a ne uzrok sam po sebi.
Ovi nalazi jasno pokazuju da društveno uvjerenje kako je mršavost uvijek znak zdravlja nije tačno. Izvesna količina dodatne težine, čak i u rasponu koji se medicinski klasifikuje kao „prekomjerna“, može imati zaštitnu ulogu i pomoći organizmu da se izbori sa izazovima. S druge strane, preterana mršavost može povećati ranjivost organizma i ograničiti njegovu sposobnost da se oporavi od bolesti.
Iako je BMI najčešće korišćena mjera, treba imati na umu da je to grub pokazatelj koji ne uzima u obzir sve faktore zdravlja. On ne pokazuje kakva je raspodjela masti u tijelu, niti koliko je razvijena mišićna masa, ali i dalje služi kao najjednostavnija orijentacija. Zbog toga se često koristi u medicini i statistici, iako nije savršen.
Ipak, glavna poruka danskih podataka je jasna: Biti suviše mršav može biti opasnije nego imati umeren višak kilograma. Umjesto da se težina posmatra isključivo kroz broj na vagi ili kalkulator BMI, potrebno je šire razumevanje zdravlja koje uključuje i hranu, navike, fizičku aktivnost i ukupnu otpornost organizma, prenosi Sajens alert.
(RT Balkan)
