Predavanje istoričara Ognjen Karanović na temu „Hercegovački ustanak 1882. godine; Srpsko-muslimanski odnosi u Bosni i Hercegovini krajem XIX vijeka” možete pogledati na Jutjub kanalu Kulturni centar Novog Sada
Na jučerašnjem predavanju Karanović je kazao da je Hercegovački ustanak iz 1882. godine zapravo predstavljao nastavak oružane borbe srpskog naroda, ali i naroda Hercegovine uopšte, koja je započela znatno ranije, a svoje vrhunce dostigla u ustancima Luke Vukalovića, Krivošijskom ustanku iz 1869. godine i, svakako, u Nevesinjskoj pušci iz 1875. godine, ističe Karanović.
„Ovaj ustanak, već u četvrtoj godini austrougarske okupacije, treba prije svega posmatrati kao jednu narodnu demonstraciju koju su i pravoslavno i muslimansko stanovništvo oružanim putem iskazali zbog nezadovoljstva austrougarskom vlašću. To je u svojim radovima naglašavao i Milorad Ekmečić“, naveo je Karanović.
Prema njegovim riječima, motivi i uzroci ustanka ležali su prije svega u neriješenom agrarnom pitanju, dok je njegov neposredni povod bilo proglašenje vojnog zakona 4. novembra 1881. godine.
„To je predstavljalo inicijalnu kapislu koja je pokrenula ustanak, između 10. i 11. januara 1882. godine u Nevesinjskom srezu, odakle se zrakasto širio prema Podrinju.
Naposljetku, Karanović ističe da je ustanak imao određenu snagu, ali ne onu koju su imali prethodni ustanci i pokreti. Završio se neslavno – ugušen je već u aprilu iste godine, iako su borbe u pojedinim krajevima trajale sve do novembra 1882. godine“, zaključio je Karanović.
