Visoke temperature, kao i nagli prelazi između proljetnih i ljetnjih vrijednosti, mogu značajno da opterete organizam i njegov sistem za termoregulaciju, zbog čega su prilagođavanje i mjere predostrožnosti ključni za očuvanje zdravlja tokom vrućina.
O tome kako ljetnje temperature i vremenski uslovi utiču na zdravlje, koje su grupe ljudi najugroženije i na koji način se zaštititi tokom predstojećih vrućina razgovarali smo sa doktorkom Radmilom Šehić.
„Organizam mora dobro da se pripremi i prilagodi novonastalim klimatskim uslovima. Do skoro smo imali spoljašnju temperaturu od oko 13, 14 stepeni, a ona sada ide i preko 30 stepeni Celzijusovih, što je razlika od više od 15 stepeni. To predstavlja veliko opterećenje za centar za termoregulaciju, koji ja volim da nazivam prirodnim klima-uređajem u centralnom nervnom sistemu“, objašnjava dr Šehić za B92.net.
Prema njenim riječima, taj sistem stalno radi na održavanju optimalne tjelesne temperature od oko 37 stepeni, neophodne za normalno funkcionisanje organizma.
„Kada je spolja jako toplo, a organizam se nije pripremio, dolazi do velikog opterećenja centra za termoregulaciju i ugrožava se cio sistem“, upozorava doktorka.
Pad krvnog pritiska najčešća posljedica
Visoke temperature dovode do širenja krvnih sudova, što može izazvati pad krvnog pritiska.
„Visoke temperature najprije provociraju pad krvnog pritiska, jer toplota širi krvne sudove na periferiji kože i ekstremiteta, naročito nogu, pa zbog zadržavanja u venskim depoima manje krvi ide ka vitalnim organima, a samim tim i manje kiseonika i tako nastaju zdravstvene tegobe“, objašnjava doktorka.
Najugroženije grupe ljudi
Posebno rizičnu grupu čine osobe koje imaju problem sa krvnim pritiskom.
„Najviše je ugrožena jedna kategorija ljudi, a to su oni koji koriste sredstva za obaranje krvnog pritiska. Osobe sa hipertenzijom koje i po najvećoj vrućini nastavljaju sa svojom terapijom, ne smanjujući je, često doživljavaju pad krvnog pritiska kao jedno brutalno ugrožavanje zdravlja i organizma“, objašnjava dr Šehić i dodaje:
„Na drugom mjestu su osobe sa vrlo lošim krvnim sudovima, bilo da su u pitanju oni koji imaju probleme sa srcem ili moždanom cirkulacijom. Oni teško podnose nagle promjene temperature vazduha jer kod njih pad krvnog pritiska provocira zaista produbljenu kliničku sliku.“
„Koronarni bolesnici tokom visokih temperatura često imaju osjećaj stezanja i bola u grudima, nedostatka vazduha, utrnulosti ekstremiteta, malaksalosti“, istakla je dr Šehić i posebno se osvrnula i na pacijente koji su preživjeli šlog.
„Sa druge strane, oni koji su preležali šlog imaju simptomatologiju praćenu vrtoglavicom, gubitkom koncentracije, mučninom i lošom koordinacijom.“
Doktorka ističe i da su veoma osjetljiva djeca do 12. godine života jer nemaju dovoljno razvijen centar za termoregulaciju, zbog čega izlaganje visokoj spoljašnjoj temperaturi može da ih ugrozi i više nego što se pretpostavlja.
Posebno su ugroženi i radnici koji rade na otvorenom.
„Kod njih se spajaju visoka spoljašnja temperatura i fizički napor, što može dovesti do toplotnog udara. Tada dolazi do prestanka znojenja, što je ključni mehanizam hlađenja, i do kolapsa centra za termoregulaciju“, upozorava sagovornica.
Takva stanja, kako dodaje, mogu dovesti i do gubitka svijesti i povreda, a u težim slučajevima i do životne ugroženosti.
Mjere prevencije tokom ljeta i visokih temperatura
Govoreći o zaštiti, doktorka Radmila Šehić ističe da je ključ u odgovornom ponašanju i prilagođavanju dnevnim temperaturama.
„Danas svi možemo da se informišemo o vremenskoj prognozi i da u skladu sa tim planiramo aktivnosti“, navodi ona.
Najbezbjednije vrijeme za aktivnosti na otvorenom je rano jutro ili kasno poslijepodne.
Međutim, ako je izlazak neizbježan u najtoplijem dijelu dana, preporuke su jasne:
- Unositi dovoljno tečnosti i uvijek imati vodu pri ruci
- Izbjegavati tešku, masnu i kaloričnu hranu prije izlaska
- Nositi laganu, svijetlu i prozračnu garderobu
- Obavezna zaštita glave (kapa, šešir, kišobran)
- Nositi naočale za sunce
- Izbjegavati direktno sunce i gužve tokom vrućina
Terapija i posebni savjeti
Osobe koje su na terapiji, posebno antihipertenzivnoj, trebalo bi da se konsultuju sa ljekarom.
„Ko god ima terapiju, bilo da je antihipertenzivna ili psihijatrijska, treba da se posavjetuje sa matičnim ljekarom i vidi kako da se prilagodi visokim temperaturama“, ističe doktorka.
Predah u prirodi
Kao dodatnu mjeru tokom ljeta doktorka preporučuje i što češći boravak u prirodi.
„Vrlo važno je i, ako je moguće, tražiti mjesto za opuštanje u parkovima, šumama, pored rijeka i jezera“, istakla je ona.
„Ukoliko se poštuju savjeti, rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema može značajno da se smanji“, zaključuje doktorka.
(B92)
