Otvoreni Balkan – model konačnog pomirenja Zapadnog Balkana

Otvoreni Balkan je koncept koji poslednjih godina bruji u Crnoj Gori kao i u zemljama regiona. Ovaj model je predstavljen javnosti kao koncept koji predstavlja budućnost regiona, a nedavno je poprimio još interesantnije oblike jer ga je podržao zamjenik pomoćnika sekretara SAD-a za region Zapadnog Balkana Gabrijel Eskobar, koji je dosta prepoznat i zastupljen u crnogorskoj politici

Otvoreni Balkan je primarno poznat kao ekonomska inicijativa – čak i nasljednik modela mini-šengena koji je predstavljen kao balkanska simulacija Evropske Unije, ali i model koji će podstaći evrointegracije. Zvanična Podgorica koja je u periodu pokretanja ove inicijative držala skeptičan stav po ovom pitanju, ali se i politička situacija od tad promijenila smjenom DPS režima, odnosno, danas se već čuju optimističnije poruke ka ovoj inicijativi.

Šta je Open Balkan?

Ideja o Otvorenom Balkanu (ranije poznata kao zona Mini Šengena) došla je početkom 1990-ih. Prvi put se pominje kao ekonomsko područje između ovih zemalja Balkanskog poluostrva. Planovi su na kraju napušteni zbog jugoslovenskih ratova. Prvi znaci Otvorenog Balkana pojavili su se 2018. godine kao način za poboljšanje političkih odnosa. Ideju o ovoj oblasti donio je aktuelni premijer Albanije Edi Rama u Berlinu kada je o tome razgovarao sa zainteresovanim nacijama.

Namjere Otvorenog Balkana su da, između ostalog, pruži veće mogućnosti za trgovinu, razmenu studenata i podstakne integraciju u EU u državama članicama. Državljanima država članica potrebna je samo lična karta za posetu drugim državama članicama, čime se štedi vreme na graničnim prelazima.

U ovoj uniji, roba i kapital između ovih zemalja bi tekli brže i uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri zemlje svake godine. Procjena projekata Svjetske banke štedi 3,2 milijarde dolara, od čega bi, prema riječima predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, Srbija uštedjela najmanje 1,5 milijardi dolara.

Eskobar: Otvoreni Balkan je treći stub američke strategije za Balkan

Zamjenik pomoćnika sekretara SAD-a za Zapadni Balkan u nedavnom intervjuu koji je dao Glasu Amerike kazao je kako SAD podržavaju regionalne inicijative koje bi doprinijele ubrzanju evropskog puta regiona Zapadni Balkan.

Upitan od strane senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba): Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koje su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju incijativu Open Balkan.

“U protekloj godini pokrenuli smo ekonomski dijalog SAD i Crne Gore, ojačali evropsku energetsku bezbjednost kroz projekte u Albaniji i Hrvatskoj i imali značajna ulaganja američkih firmi u Srbiji. Naši partneri na Zapadnom Balkanu su spremni za integraciju sa jedinstvenim tržištem EU, a mi nastavljamo da ih podržavamo. Regionalne inicijative kao što su Zajedničko regionalno tržište EU, Otvoreni Balkan i Zelena agenda pokazuju da su dublja ekonomska integracija i saradnja neophodni za održivi rast i članstvo u EU”, smatra Eskobar.

Gdje je Crna Gora u konceptu?

Zvanična Podgorica je od aktuelizovanja ove ideje držala jako skeptičan stav povodom ovog konkretnog pitanja. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je svojevremeno da je Crna Gora posvećena regionalnim inicijativama i da će u narednom periodu učestvovati u razgovorima o mini-šengenskom prostoru i doprinijeti da region Zapadnog Balkana u bliskoj budućnosti ostvari evropske integracije.

„To znači da čvrsto vjerujemo da su regionalne inicijative odlična prilika za izgradnju poverenja i na toj osnovi za ostvarivanje saradnje koja će doprineti razvoju regiona u celini.” kazao je on.

Potpredsjednik vlade u tehničkom mandatu svojevremeno je kazao kako smatra da su evrointegracije prioritet za Crnu Goru, ali i da ostaje otvoren za sve modele saradnje regiona.

„Za nas je EU glavni prioritet i završna stanica na reformskom putu. Ako na Open Balkan gledamo kao aleternativu EU onda mi nismo za to, ali nisam siguran da je ova inicijativa u koliziji sa evropskim integracijama. Naprotiv, svaki vid dublje saradnje, vodio bi brže reformama. Cilj je da radimo na pomirenju, ali i na poboljšanju životnog standarda. Dva su najvažnija „stuba“ transformacije regiona – vladavina prava i ekonomija“, istakao je Abazović.

Međutim, Abazović je gostujući u Slobodnoj zoni na TV Prva kazao kako ostaje otvoren za ideju Otvorenog Balkana kao mogućnost za ekonomsku saradnju i bolju budućnost regiona.

Iz gorenavedenog se može zaključiti da u Crnoj Gori i dalje postoji skepticizam, naročito uzevši u obzir mišljenja da je Otvoreni Balkan „optužen“ da je velikodržavni projekat ili Velike Srbije ili Velike Albanije, zavisi iz koje perspektive se ovaj koncept posmatra, iako je suštnski OB prosto jačanje ekonomske saradnje regiona, kao i otvaranje granica od čega bi Crna Gora zaista imala benefite, ponajviše ekonomske.