Kandidatura Kotora za titulu Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga za 2028. godinu predstavljena je danas na konferenciji za medije održanoj u Kreativnom habu u Kotoru, u organizaciji Međunarodnog festivala KotorArt.
Projekat kandidature pripremaju Opština Kotor, KotorArt, OJU “Muzeji” Kotor, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Kotorsko pozorište za djecu i mlade i NVO “Expeditio”.
Konferenciju je otvorila PR KotorArta Sara Lakičević, koja je predstavila učesnike i najavila predstavljanje kandidature.
Na konferenciji su govorili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, generalni i umjetnički direktor Međunarodnog festivala KotorArt Ratimir Martinović, direktorica OJU “Muzeji” Kotor Dušica Ivetić, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor Radmila Beća Radulović, vršilac dužnosti (v.d.) direktora Pozorišta za djecu i mlade Kotor Dario Krivokapić i arhitektica i osnivačica NVO Expeditio Aleksandra Kapetanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da kandidatura predstavlja nastavak razvoja kulturnog života grada i povezivanja svih relevantnih institucija i organizacija:
„Kotor je, zajedno sa svojim institucijama i sa nevladinim sektorom, javnim sektorom, odlučio da napravi korak dalje u onome što je kulturni život grada i u onome što je organizacija, ne samo kulturnih događaja, nego ukupna organizacija svega što ima veze sa kulturom i baštinom u našem gradu. S obzirom na tu odluku, iskoristili smo i trenutak da sve ono što je naš temelj i što je naša osnova uvežemo, i da kroz to uvezivanje predstavimo jednu vrstu novog pogleda i nove paradigme kulturnog života grada. Dakle, da krenemo od toga da imamo KotorArt, koji je jedan od najprepoznatljivijih evropskih festivala i jedan od festivala koji je najuspješniji kada su u pitanju evropski fondovi, evropska sredstva, koji se održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Imamo OJU Muzej Kotor, koji su ovogodišnji dobitnici Europa Nostra nagrade, Expeditio kao najistaknutiji primjer civilnog sektora koji je izuzetno živ u našem gradu, Kulturni centar, koji je stub kulturnog života grada, i novu ustanovu, Pozorište za djecu i mlade, prvu takve vrste u Crnoj Gori. Kada znate da imamo sve to i da tokom godine organizujemo preko 200 manifestacija, i da u ovom gradu baštinimo preko 70% kulturno-istorijskog blaga Crne Gore, onda je jasno da je to temelj iz kojeg moramo pokrenuti promjene ne samo za Kotor, nego promjene kulturne paradigme u kompletnoj zemlji“.
Jokić je zahvalio svima koji su učestvovali u izradi projekta „Kurenat“, naglašavajući da će Opština Kotor i država Crna Gora pružiti maksimalnu podršku kandidaturi.
“Pravljenje ozbiljnog programa- u smislu kako dalje i kako povećati ljudske, i profesionalne, i sve druge kapacitete u ovom gradu, i kako, na kraju krajeva, staviti u funkciju sve ono što jeste danas i što će ubrzo biti infrastrukturna podrška kulturi u gradu. Znamo da sam Stari grad ljeti predstavlja najljepšu i najbolju moguću pozornicu za kulturne manifestacije u Kotoru. Međutim, mi pored toga imamo, zahvaljujući KotorArtu, otvorene i osmišljene, promišljene nove lokacije za kulturne manifestacije. Imamo, takođe, od skoro u funkciji kulturnih dešavanja i Novi gradski park. Ono što želim da naglasim jeste da uskoro očekujemo i završetak nove stare ljetnje pozornice na Tabačini, kazao je Jokić.
„Siguran sam da će kandidatura Kotora dobro odjeknuti i siguran sam da s ovim ljudima može da bude uspješna. Sama činjenica da se projekat osmislio i da su se svi uvezali u svrhu i u cilju osmišljavanja onoga što je budućnost kulturnog života našeg grada je već ogroman uspjeh. Sve ostalo poslije toga može biti samo formalno priznanje tog uspjeha. Nastavićemo da plovimo na struji koja je krenula i siguran sam da će nas povesti i do titule Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga i do, što je najbitnije, postavljanja Kotora gdje on to zaslužuje, a to je da bude najprestižniji kulturni centar ovog dijela Evrope“, zaključio je Jokić.
Generalni i umjetnički direktor KotorArta Ratimir Martinović predstavio je osnovni koncept kandidature:
„Organizacije civilnog i javnog sektora zapravo predstavljaju uvod u ono što smo mi zamislili kao srž programa naše kandidature za Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga, koji nosi naziv Kurenart, tačnije Nevidljive struje koje povezuju. Radi se o relativno novom programu koji je pokrenula Unija za Mediteran, podržana Evropskom komisijom. Do sada, ovo je, čini mi se, četvrti u nizu krug kandidatura“.
Martinović je kazao da će program biti predstavljen detaljnije tokom narednih mjeseci, a da se kandidatura zasniva na tri tematske cjeline.
“Kad se radi konkretno o ovoj aplikaciji, o ovoj kandidaturi, mi smo program dogovorili da ima svoja tri dijela, tri svoje cjeline, koje smo nazvali Sidra, Plime, i Horizonti, koji se odnose na prošlost, na sadašnjost i na budućnost”.
Kako je pojasnio, Sidra obuhvataju nasljeđe, pamćenje i UNESCO vrijednosti, Plime razmjenu, mobilnost, umjetničko stvaralaštvo i dijalog, dok su Horizonti usmjereni na obrazovanje, mlade, kulturne i kreativne industrije, digitalne alate i razvoj kapaciteta koji će ostati aktivni i nakon 2028. godine.
„Najveća vrijednost je upravo to što smo se okupili oko zajedničkih imenitelja, a to su obrazovanje, nauka i kultura, koji zapravo predstavljaju stubove UNESCO-a i što smo zapravo riješeni da, bez obzira dobili ili ne ovu kandidaturu, sektor kulture grada, uz podršku, naravno, opštine Kotor, će nastaviti sa implementacijom i realizacijom ovih programa.“
Direktorica JU Muzeji i galerije Kotor Dušica Ivetić pojasnila je simboliku naziva projekta.
„Kurenat je zapravo lokalna riječ za struje, znači odatle je veza sa samim projektom, jer govorimo o mediteranskim strujama koje nas povezuju kroz vjekove i kojima su nam svima stizali uticaji”.
Istakla je da će “Muzeji” kroz kandidaturu nastaviti aktivnosti na očuvanju nematerijalne kulturne baštine, posebno nakon uspjeha projekta revitalizacije Dobrtske čipke, nagrađenog Europa Nostra priznanjem.
„Vizija savremenih muzeja nije samo da čuvamo predmete, već da stvaramo nova znanja, nove dijaloge, podstičemo uključenje zajednice upravo u stvaranju novih tumačenja.“
Direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Radmila Beća Radulović ocijenila je da kandidatura potvrđuje značaj saradnje javnog i civilnog sektora.
„Ova kandidatura nekako potvrđuje da se najznačajniji kulturni iskoraci ustvari ostvaruju saradnjom između javnog i civilnog sektora.“
Kako je navela, Kulturni centar planira razvoj rezidencijalnih programa za književnike, likovne umjetnike, filmske stvaraoce i muzičare, kao i koprodukcije koje će povezivati umjetnike mediteranskih zemalja.
„Vjerujemo da Kotor može biti mjesto susreta, mjesto ideja, savremene umjetnosti, kulturnog dijaloga, i da može biti grad koji svoje bogato naslijeđe povezuje sa nekim novim umjetničkim praksama i evropskim partnerstvima.“
Vršilac dužnosti direktora Pozorišta za djecu i mlade Kotor Dario Krivokapić podsjetio je na tradiciju Kotorskog festivala pozorišta za djecu, osnovanog 1993. godine.
„Taj festival uči djecu da odrastaju uz umjetnost, da stvaraju kreativnost, i uči ih koliko su kultura i dijalog važni.“
Dodao je da mnogi nekadašnji učesnici i volonteri festivala danas djeluju kao priznati umjetnici i kulturni radnici.
„Susreti i razmjena iskustava s umjetnicima iz mediteranskih zemalja dodatno potvrđuju značaj ovog festivala i vrijednosti koje promoviše Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga.“
U ime NVO Expeditio govorila je Aleksandra Kapetanović, koja je naglasila da kandidatura prvi put na ovakav način povezuje javni i civilni sektor:
„Ova kandidatura zaista je značajna, jer po prvi put povezuje lokalne institucije i civilni sektor oko zajedničke inicijative koja može biti veoma značajna za budući razvoj Kotora.“
Ukazala je i na izazove sa kojima se suočava područje Kotora i Bokokotorskog zaliva.
„Kao lokalna zajednica zaista smo izloženi izuzetnim pritiscima, posebno vezano za prekomjerni turizam, prekomjernu urbanizaciju, i što smo pred izazovima očuvanja statusa na listi svjetske baštine UNESCO-a”, navela je Kapetanović.
Smatra da kandidatura može doprinijeti jačanju kapaciteta lokalne zajednice.
„Uključivanje, povezivanje i edukacija su ključni, a kultura i dijalog su osnova“, akcentovala je Kapetanović.
Na interesovanje novinarke Radio Kotora o uključivanju JU “Pomorski muzej Crne Gore” Kotor u proces kandidature, predsjednik Opštine Kotor odgovorio je da će u realizaciju biti uključene sve relevantne institucije.
„Tu će biti uključeni i Pomorski muzej, i Fakultet za pomorstvo, i Fakultet za turizam. Dakle, sve snage, sve kapacitete koje ovaj grad ima će biti stavljeni u funkciju osmišljavanja te nove kulturne paradigme grada, a samim tim i ove kandidature.“
Konferenciji je, između ostalih, prisustvovala i sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tatjana Kriještorac.
Predstavnici Opštine Kotor, kulturnih ustanova i civilnog sektora saglasni su da projekat „Kurenat“ predstavlja važan korak u pripremi kandidature Kotora za Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga 2028. godine. Istaknuto je da će u narednoj fazi u proces biti uključene i druge institucije i partneri, dok će zajednički rad na razvoju kulture i očuvanju baštine biti nastavljen bez obzira na ishod kandidature.
(Radio Kotor)
