„Odnosi prema raseljenima bili su isključivo politički razlozi“

0

Savez udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori, kao krovna prognanička asocijacija koja okuplja 22 udruženja, pozdravlja najavu premijera Zdravka Krivokapića o rješavanju državljanstva za ljude protjerane sa područja nekadašnje Jugoslavije koji ovdje decenijama žive bez elementarnih ljudskih i građanskih prava.

Godinama smo u kontinuitetu ukazivali na planiranu, i zlonamjernu, sistematsku diskriminaciju koju je prethodni režim vršio nad raseljenim i izbjeglim licima, na sve načine izbjegavajući da im omogući uživanje osnovnih ljudskih prava i sloboda koja im pripadaju i po Univerzalnoj Deklaraciji Ujedinjenih nacija o pravima čovjeka. S druge strane, novcem iz međunarodnih fondova koji je bio namijenjen rješevanju problema raseljeničke populacije najvećim dijelom održavan je „socijalni mir“ među državljanima, a naročito među glasačima Demokratske partije socijalista i njenih satelita.

U pozadini takvog odnosa prema raseljenima bili su isključivo politički razlozi, jer je procjena režima Mila Đukanovića bila da kada bi se ovoj populaciji dalo crnogorsko državljanstvi (a time i pravo glasa) većina iste bi na izborima za organe vlasti svoje povjerenje uglavnom davala srpskim političkim partijama, što su nam pojedini ministri intimno i priznavali, čime su na najgrublji način i u samoj najavi potencijanog prava glasa ugrožavali slobodu izjašnjavanja ljudima.

Da apsurd bude potpun, rampa za dobijanje crnogorskog državljanstva raseljenim i izbjeglim licima spuštena je zapravo podzakonskim aktom, Odlukom Vlade koja na krajnje nezakonit i sraman način definiše zakoniti boravak isključivo kao boravak prijavljen kod MUP-a, čime je bivša vlast prikazala da je nekadašnji Komesarijat za raseljena lica Vlade Crne Gore zapravo radio nezakonito kada je izdavao boravišne raseljeničke legitimacije ovoj populaciji.
Naročito je neprihvatljivo što aktuelnim zakonskim rješenjem ni djeca iz raseljeničkih porodica koja su rođena u Crnoj Gori nemaju pravo na crnogorsko državljanstvo ukoliko im jedan od roditelja nije državljanin. Naročito su diskriminasana raseljena lica sa Kosova i Metohije, čiji su roditelji ili u najgorem slučaju preci u „drugom koljenu“ rođeni u Crnoj Gori, a naselili su Metohiju između dva svjetska rata.

Savez udruženja raseljenih i izbjeglih je uspostavio saradnju sa Vladom Crne Gore i očekujemo da će naši predstavnici biti zastupljeni u radnim grupama koje budu angažovane na pripremi novog zakonskog rješenja kojim će problem državljanstva biti riješen na kvalitetan i sveobuhvatan način, pri čemu se naročito mora voditi računa i o pravima u vezi sa imovinom ovih lica u država porijekla.

U Crnoj Gori živi oko 11. 000 osoba sa Kosova i Metohije bez crnogorskog državljanstva i oko 6 hiljada protjeranih sa područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.