Mladen Mikijelj

Običaji i vjerovanja na Veliki petak

0

Danas je Veliki petak, dan kojim se obelježava raspeće Isusa Hrista. Ovo je najtužniji dan za sve hrišćanske vernike. Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grehove čovječanstva na sebe.

Kao što je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutro apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda.

Shvativši šta je uradio, odmah se pokajao u gorkom plaču. Izdajnik Juda, kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti objesio se.

Na taj dan crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću.

Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: „Raspni ga!“. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade“.

Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: „Raspni ga!“. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade“.

Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovejsti. Strogo se posti, i jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Takođe se i ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Stariji ljudi kažu i da ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.

U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o događajima u dane stradanja.

Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju uskršnja jaja, i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik.

Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se „čuvarkuća“.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.