Dan 27. decembar 2019. godine ostaće upamćen kao jedan od najtežih i najkontroverznijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore. Te noći, u ranim jutarnjim časovima, Skupština Crne Gore je, bez opozicije i uz snažno prisustvo policijskih snaga, usvojila takozvani Zakon o slobodi vjeroispovijesti, akt koji je u suštini označio početak otvorenog udara države na Srpsku pravoslavnu crkvu i njenu vjekovnu imovinu.
Sjednici su prethodili ozbiljni incidenti: poslanici opozicije su silom udaljeni iz skupštinske sale, neki su i privođeni, a parlament je nastavio rad bez legitimne javne rasprave i demokratske procedure.
Ključna i najspornija odredba zakona odnosila se na imovinu vjerskih zajednica – prema njoj, svi hramovi i zemljište izgrađeni prije 1918. godine, za koje crkve nemaju „dokaze vlasništva“, mogli su biti upisani kao državna svojina. Praktično, time je otvoren put za oduzimanje svetinja Srpske pravoslavne crkve, koje vijekovima predstavljaju temelj duhovnog i kulturnog identiteta pravoslavnih Srba u Crnoj Gori.
Već iste večeri i narednih dana, širom Crne Gore izbili su protesti, a u Nikšiću je došlo i do sukoba sa policijom. Međutim, ubrzo je otpor dobio drugačiji, dostojanstveni oblik – počele su masovne litije, mirne molitvene šetnje koje su okupljale desetine, a potom i stotine hiljada ljudi. Narod je jasno poručio da neće dozvoliti da mu se otmu svetinje i izbriše istorijsko pamćenje.
Događaji pokrenuti 27. decembra 2019. godine prerasli su u najveći narodni pokret u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija. Oni nisu bili samo protest protiv jednog zakona, već i pobuna protiv bezakonja, diskriminacije i pokušaja prepravljanja identiteta.
Taj datum ostaje simbol – simbol pokušaja državne sile da nametne nepravdu, ali i simbol duhovnog buđenja naroda koji je, sabran oko svoje Crkve, pokazao da istina, vjera i sloboda ne mogu biti izglasani u gluvo doba noći.
Mitropolit Amfilohije sa ćivota Svetog Petra Cetinjskog
Sa ćivota Sveti Petar Cetinjski, najvećeg Crnogorca u istoriji, zakonodavca i pomiritelja, javnosti se u jutro 26.12.2019. obratio blaženopočivši Amfilohije, upućujući snažan apel svim građanima Crne Gore na mir, bratsku ljubav i slogu, ali i jasnu poruku vlastima da odustanu od, kako je rekao, „zakona topuza“.
Mitropolit je naglasio da su sveštenstvo, monaštvo i vjerni narod danima unazad upravo tu poruku prenosili ispred Skupštine Crne Gore, kao i kod mošti Svetog Vasilija Ostroškog, odakle je, kako je rekao, „Sveti Vasilije svojim blagoslovom pozivao na mir, bratsku ljubav i na zakon istinski i pravi“. Ipak, istakao je da „glas Božji, glas svetih ljudi, glas naroda i glas Crkve nije uslišen od strane predstavnika sadašnje vlasti“.
Podsjećajući na riječi Petra II Petrovića Njegoša, mitropolit je poručio da je „očigledno zaboravljena ona riječ Lovćenskog Tajnovidca: kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom“, naglašavajući da se upravo takva politika nastavlja i kroz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je ocijenio kao „bezakonje nezapamćeno u novijoj istoriji Evrope“.
I dok je mitropolit tog jutra, 26. decembra, sa ćivota Svetog Petra Cetinjskog upućivao pomirljive riječi i pozive na mir i bratsku slogu, već iste večeri na mostu na Đurđevića Tari došlo je do nemilog događaja tokom protesta protiv donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u kojem je povrijeđen mitropolit Metodije.
Protesti u Beogradu: Srpske svetinje nisu same
Odjek bezakonja iz Podgorice brzo se prenio i van granica Crne Gore. Ispred Ambasada Crne Gore u Beogradu, dana 27. decembra, održan je masovan protest povodom usvajanja zakona kojim se, kako je istaknuto, „otimaju srpske svetinje“.
Studenti su zatražili da Srbija inicira sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, da se povuku ambasadori koji predstavljaju Crnu Goru u zajedničkim misijama sa Srbijom i da se crnogorski ambasador u Beogradu, Tarzan Milošević, proglasi persona non grata.
Protest je završen molitveno, kod Hram Svetog Save, uz srpske zastave, ikone i pjesme.
Vladika Joanikije: „Sahranjena je pravda“
Istorijsko obraćanje te noći imao je Joanikije, tada episkop budimljansko-nikšićki, a danas mitropolit crnogorsko-primorski.
Obraćajući se narodu na Blažovom mostu u Podgorici, gdje je narod molitveno protestovao tokom cijele noći, vladika je poručio:
„Mi smo večeras bili kao na pokajanju, kao na sahrani. Sahranjena je pravda i sahranjen je pravni poredak Crne Gore sa ovako usvojenim zakonom – sa zlom namjerom i sa problemima koje je donio narodu.“
Vladika Joanikije je istakao da je narod pokazao hrišćansko dostojanstvo, istrajnost i vjeru, te da je ova borba već moralna pobjeda:
„Neka su usvojili taj zakon – on je već propao, već je mrtvo slovo na papiru. Nigdje u svijetu nema da se Zakon o slobodi vjere usvaja na ovakav način.“
On je najavio organizovanje odbora i bratstava za odbranu svetinja širom Crne Gore, jasno poručivši:
„Ne možemo dopustiti da svetinje koje su naši preci Bogu posvećivali padnu u ruke bezbožnika. To neće biti!“
Početak litija i narodnog pokreta
Događaji od 27. decembra 2019. godine postali su uvod u najmasovniji narodni i duhovni pokret u savremenoj Crnoj Gori. Narod, sabran oko svoje Crkve, odgovorio je nasilju – molitvom, bezakonju – dostojanstvom, a sili – istinom.
Ta noć je pokazala da zakoni doneseni u mraku ne mogu nadživjeti svjetlost vjere i narodne volje.
(IN4S)
