Javna ustanova Muzeji i galerije Nikšić organizovala je veče na kojem je razgovarano o jednoj od intrigantnijih epizoda crnogorske istorije – sudbini jahte „Rumija“ kralja Nikole I Petrovića u vihoru Prvog svjetskog rata.
Jahta „Rumija“, izgrađena 1900. godine u Glazgovu, u Crnu Goru je stigla kao dar osmanskog sultana Abdula Hamida. Njena sudbina bila je kratka i dramatična, 2. marta 1915. godine, potopljena je u barskom akvatorijumu, u napadu austrougarske ratne flote.
Knjiga istoričara Milana Šćekića, zasnovana na relevantnim istorijskim izvorima, nastoji da rasvijetli brojne nepoznanice ovog događaja i ponudi pouzdaniji istorijski okvir za njegovo razumevanje.
“Riječ je o temi koja nikada nije eksploatisana kako bi trebala da bude eksploatisana. Konsultovao sam prvorazredne istorijske izvore, građu iz arhivsko bibliotečkog odeljenja Barodnog muzeja Cetinje, na osnovu kojih sam do detalja rekonstruisao ovaj događaj. Rasvijetljene su brojne nepoznanicevezane za taj događaj: jedno veoma sporno pitanje – broj ratnih brodova te noći u Baru, potom kakve su bile vremenske prilike, a nepoznate su bile I pozicije crnogorske vojske i reakcija artiljerije. Dakle, mnogo nepoznanica je bilo i mislim da ova knjiga daje odgovor na sva ta pitanja”, kazao je Šćekić.
Autor ukazuje da je riječ o važnom, ali nedovoljno istraženom događaju, koji potvrđuje koliko je strateški značaj Bara bio presudan za opstanak Crne Gore u ratnim okolnostima.
“Ova knjiga nedvosmisleno govori da smo mi zalutali u taj rat i da Austrijanci, da su željeli i htjeli, mogli su lako da zauzmu Bar. A zauzimanjem tog važnog grada, preko kojeg se Crna Gora snadbijavala u Prvom svetskom ratu, vjerovatno bi došli u situaciju da kapituliramo”, zaključio je Šćekić.
Dok knjiga donosi analitičku rekonstrukciju potapanja jahte „Rumija“, dokumentarni film arheologa Gorana Pajovića donosi širu perspektivu, kroz više tematskih cjelina, povezuje priču o luksuznom brodu sa kontekstom epohe, od balkanskih ratova do izazova savremene podvodne arheologije.
„Film traje 40 minuta, sniman je šest meseci i podijeljen u nekoliko različitih segmenata. Film se bavi tim podvodnim lokalitetom, a prije toga donosi nekoliko različitih priča koje smo ubacili u širi kontekst. „Rumija“ je luksuzni brod, koji je u kratkom vremenu bitisao i ostvario važnu ulogu za našeg suverena i našu vojsku, koja je u tom istorijskom trenutku, bila na jednom velikom testu. Danas se nalazi u jednom nepovoljnom položaju, ne samo što slana voda ubrzava njeno propadanje, već je u barskom akvatorijumu konstantno ugrožena od velikih motora i brodova koji je turbinama mogu dodatno oštetiti. Često razmišljam u pravcu da je priča toliko romantična, da ako bi se neki holivudski filmmakeri zainteresovali za nju, vjerujem da bi napravili ozbiljan film”, kazao je Pajović.
Moderirao je istoričar Marinko Zečević, dok je program dodatno obogaćen reljefnim prikazom boka jahte „Rumija“, radom vajara Ivana Kapičića.
Spoj naučnog istraživanja i dokumentarne interpretacije pokazuje da istorija nije zatvoren skup činjenica, već živa materija, otvorena za nova čitanja.
Predstavljanjem knjige i filma osvetljen je događaj koji je decenijama ostajao na marginama naše istoriografije.
(RTNK)
