Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore obavijestio je javnost da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom krivične prijave podnijete protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Kako navode iz ovog sindikata, postoji osnov sumnje da je došlo do zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava kako bi se retroaktivno stvorio privid legitimiteta drugoj sindikalnoj organizaciji.
Saopštenje prenosimo integralno:
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore obavještava javnost da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo spise predmeta po krivičnoj prijavi koju smo podnijeli protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao i povezanih lica.
Krivičnom prijavom smo ukazali na osnov sumnje da su izvršena krivična djela: zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) i falsifikovanje službene isprave (član 412 stav 2 KZCG), kao i druga povezana krivična djela u vezi sa falsifikovanjem dokumentacije i povredom službene dužnosti.
Centralno pitanje ove krivične prijave nije formalnost, već posljedica: postoji osnov sumnje da su službene evidencije Ministarstva korišćene kao mehanizam za retroaktivno stvaranje privida legitimiteta sindikalnoj organizaciji pod nazivom “Sindikalna organizacija JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“, koju predstavlja Slobodan Martinović – organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), postoji pitanje urednosti i kontinuiteta evidentiranja promjena.
Krivična prijava zasniva se na dokazima koji su provjerljivi i nedvosmisleni: Ministarstvo je donijelo dva zvanična rješenja po istovjetnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali sa sadržinski drastično suprotnim navodima o istom dokumentu – Statutu navedene Martinovićeve sindikalne organizacije.
- Rješenje UPI 152-037/25-23/2 od 17.03.2025. godine: Ministarstvo je, po sopstvenom navodu, konstatovalo da u evidenciji nije pronađen Statut sindikalne organizacije “JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“.
- Nasuprot tome, u Rješenju UPI 152-037/25-81/2 od 23.09.2025. godine pojavljuje se informacija da Ministarstvo raspolaže Statutom iz 2022. godine iste organizacije – dokumentom koji, prema prvom rješenju, u martu 2025. godine nije pronađen/evidentiran u tom smislu.
Ako je u martu 2025. godine zvanično konstatovano da Statut nije pronađen u evidenciji, a u septembru iste godine se pojavljuje statut koji je navodno iz 2022. godine, tada se nameće pitanje: ko je, kada, na osnovu čega i po čijem nalogu omogućio naknadni unos ili izmjenu službene evidencije. Upravo taj raskorak između dva akta istog organa predstavlja osnov za sumnju na moguće antidatiranje, nedozvoljeno naknadno umetanje dokumentacije i druge nedozvoljene intervencije u službene spise, tj. na nedozvoljeno retroaktivno “peglanje” evidencije – potencijalno sa ciljem da se sindikalnoj organizaciji koju predstavlja Slobodan Martinović stvori neka vrsta privida zakonitosti.
Posebno zabrinjava kontekst u kojem se ovo dešava: riječ je o organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), u periodu dužem od deset godina nije evidentirano dostavljanje promjena nadležnom organu, uprkos obavezama koje proizilaze iz važećih propisa i podzakonskih akata o evidenciji/registraciji sindikalnih organizacija, kao i internim aktima same organizacije. Zbog toga ni eventualno postojanje spornog “Statuta” ne prejudicira zakonit sindikalni status, već može predstavljati najviše jedan element više u pokušaju naknadnog stvaranja privida zakonitosti; legitimnost se, naime, utvrđuje kroz zakonitost donošenja akta, kontinuitet, uredan izbor i evidenciju rukovodstva, blagovremeno prijavljivanje promjena i druge zakonom propisane uslove.
Upravo zbog prirode navoda, ovaj slučaj po svojim mogućim posljedicama prevazilazi okvire sindikalnih odnosa i zadire u samu srž zakonitosti: ovakav preokret u službenim evidencijama, u kratkom vremenskom razmaku i po istom pitanju, nije “proceduralna greška”, već crvena linija – jer ukoliko se u nadležnom postupku potvrdi da je riječ o mehanizmu naknadnog “podešavanja” službenih spisa mimo propisanih procedura, radilo bi se o osnovu sumnje na nedozvoljenu intervenciju u državne evidencije, što bi moglo dovesti u pitanje integritet postupanja državnih organa i principe zakonitosti, moglo bi narušiti povjerenje u institucije i vladavinu prava, te moglo imati dalekosežne posljedice po prava zaposlenih.
