Predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odić u susret 3. septembru saopštio je da je petrovačka petokraka ponovo postavljen u susret danu kada je formirana prva komunistička opština – Crvena komuna.

„Simbol zajedništva, bratstva i jedinstva, ali i simbol otpora fašizmu i četništvu“, naveo je Odžić.

U potpunosti je nejasno kako u XXI vijeku u jednoj zemlji koja nastoji da bude članica Evropske unije da se podiže petokraka i da se slavi jedan totalitarni režim koji je i sama Evropa jasno osudila u rezoluciji o osudi totalitarnih režima poput nacističkog, fašističkog i komunističkog. Vidljivo je da se niko iz redova ni vlasti ni opozicije nije osvrnuo na poslednji izvještaj Evropske unije gdje se poziva Crna Gora da otvori dosijea iz vremena bivše Jugoslavije i da osudi komunističke zločine, već ipak ove strukture biraju put kontinuiteta sa režimom koji je čak i svoje istomišljenike slao u logore, svega par godina nakon rata.

Odžić međutim sa pesnicom na čelu nastavlja da podsjeća da je prošlo 105 godina od osnivanja Crvene komune te da je to jubilej koji, kako je istakao, podsjeća na tradiciju ali i upozorava da se mora čuvati sjećanje na ono što je narod bio.

„Ne dozvolimo da revizijom istorije kidamo sopstvene korijene! Smrt fašizmu – sloboda narodu“, poručio je Odžić.

Svakako, ovo nije potez koji je neočekivan od predsjednika SO Budva Petra Odžića. On je tip političara koji zna kakvu politiku baštini i kakvu će politiku promovisati. Međutim, ono što je krajnje interesantno jeste činjenica da do momenta pisanja ovog teksta ni jedan funkcioner navodno prosrpske Budva naš grad nije reagovao. Ova grupa građana koje je okupio Nikola Jovanović, a koji su bili dio nekadašnje jedinstvene liste Demokratskog fronta koja je u Budvi osvojila apsolutnu vlast u ovom trenutku ostaje nijema iako su mnogi od njih prepoznati kao oštri protivnici komunističke ideologije.

Neki su čak, podsjećamo, sa radošću dočekali podizanje spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro i uz taktove „Đurišiću mlad majore“ ponosno dijelili sliku postavljenog spomenika. Ovo je, kako je Borba pisala, izazvalo turbulencije u budvanskoj vlasti, pogotovo jer je Petar Odžić u jednoj televizijskoj emisiji kazao da se Budvom neće četnikovati i da će ta vlast odmah pasti ukoliko on to primijeti.

Očigledno je predsjednik SO Budva to i primijetio i procijenio da je potreban jasan odgovor, te stoga danas imamo obnovu petrovačke petokrake kojom obilježava prvu Crvenu komunu koja je nakratko postojala u vremenu između dva rata. Još je interesantnija ideološka postava kada bi se uzelo u obzir da je sadašnji predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović takođe protestovao protiv Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, dok sa druge strane DPS i Evropski savez imaju potpuno drugačije stavove u odnosu na Jovanovićeve. Stoga se postavlja jasno pitanje – je li u Budvi ipak na djelu neprincipijelna koalicija kojoj su u stvari interes samo fotelje?

Prva komunistička opština opstala duže od godine

Ovih dana navršilo se 105 godina od osnivanja prve Crvene komune odnosno od osnivanja petrovačke komunističke opštine.

Iz raspoloživih podataka nije moguće tačno saznati kada su održani opštinski izbori u Petrovcu. Na osnovu posrednih podataka zaključuje se da je to bilo početkom septembra 1920. godine. Savo K. Vuković, kao novoizabrani predsjednik opštine prvi dokument potpisuje 3. septembra, pa se taj datum može prihvatiti i kao datum kada su petrovački komunisti zvanično preuzeli vlast i time postali snažno uporište revolucionarnog pokreta.

Tako je nastala poznata Petrovačka Crvena komuna, prva komunistička opština na Jadranu, koja je trajala 403 dana (od 3. septembra 1920. do 10. oktobra 1921. godine).

Optužujući Komunističku partiju Jugoslavije da priprema promjenu društvenog poretka u državi, kraljevska vlada već 30. decembra iste godine objavljuje Obznanu, kojom se zabranjuje aktivnost komunističkih i naprednih sindikalnih organizacija. Odmah potom, Kotarskom poglavarstvu u Kotoru naređuje se da obustavi djelovanje svih komunističkih organizacija na njenom području, zatvori sve njihove domove, preuzme njihova imanja i spise, te da preduzme najstrože mjere sigurnosti dogovorene sa vojnim vlastima, da energično, uključujući pretrage i hapšenja, istupi protiv „razvratnih elemenata“. I pored zabrane legalnog djelovanja komunističkog pokreta, opštinska vlast u Petrovcu nastavila je sa radom još više od devet mjeseci. Po donošenju Obznane, u izvještaju povjerenika Političkog izloženstva navodi se:

“Ovdje živi narod izuzetno bujnog temperamenta. Ovi ljudi sačinjavaju jedan organizam. Ako udarite ili ubijete jednog, svi hoće da se svete. U tome je za vlast poteškoća”.

Petrovački komunisti su bili prinuđeni da se sve više pasiviziraju, a nakon donošenja Zakona o zaštiti javne bezbjednosti i poretka u državi 1. avgusta, Pokrajinska vlada u Splitu hitno usvaja zaključak o raspuštanju komunističke opštine u Petrovcu, koji ipak nije mogao biti odmah sproveden. Nije u tome pomogao ni dolazak upravitelja Sreskog poglavarstva iz Kotora 11. septembra, koji na licu mjesta donosi dekret o raspuštanju, koji takođe nije izvršen.

Petrovačka Crvena komuna je, zvanično raspuštena tek 10. oktobra 1921. godine nakon policijske intervencije.

Tagovi