Odluka Uprave policije da zabrani koncert u Pljevljima, na kojem je 21. maja trebalo da nastupi popularni izvođač Mirko Pajčin – Baja Mali Knindža, predstavlja klasičan čin političke cenzure i nastavak progona srpskog kulturnog identiteta u Crnoj Gori, pod starim, prepoznatljivim plaštom lažne brige za „multietnički sklad“.

Dok se širom države pod pokroviteljstvom režimskih i kvazigrađanskih struktura nesmetano organizuju skupovi i koncerti estradnih umjetnika koji nerijetko otvoreno koketiraju sa crnogorskim nacionalizmom, srpskom narodu u Pljevljima se uskraćuje pravo na okupljanje, pjesmu i proslavu sopstvenih vjerskih i kulturnih svetkovina. I to sve dolazi nakon javnih prozivki brojnih medijskih aktera da Pljevlja ne žele da proslave 21. maj jer „nema zainteresovanih“. Očigledno je bilo zainteresovanih za koncert ovog umjetnika, inače se ne bi brojni građani tom koncertu obradovali, međutim, hladan tuš dolazi upravo od države Crne Gore koja Srbima iz Pljevalja ne dozvoljava da proslave 21. maj.

Organizator kulturnog događaja, Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, uredno je i profesionalno podnio prijavu za održavanje javne priredbe na Trgu 13. jula. Međutim, umjesto poštovanja Ustavom zagarantovanih prava na slobodu izražavanja i javnog okupljanja, Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja donijelo je rješenje o zabrani.

Izgovor koji je Uprava policije iskoristila kako bi opravdala ovu zabranu zvuči kao prepisan iz najmračnijih DPS vremena, kada su se srpski pisci, intelektualci i umjetnici redom proglašavali za „državne neprijatelje“ i „bezbjednosne prijetnje“. Tvrdnje policije da postoji „opravdan bezbjednosni rizik“ i da bi koncert ugrozio „građanski i multietnički sklad“ predstavljaju direktnu uvredu za sve građane Pljevalja, koji su decenijama unazad dokazali da znaju da čuvaju mir i dostojanstvo, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Postavlja se logično pitanje: kako to da pjesme Mirka Pajčina, koje decenijama slušaju milioni ljudi širom regiona, ugrožavaju bezbjednost baš u Pljevljima i baš 21. maja? Da li je stvarni razlog zabrane bezbjednosni rizik, ili je po srijedi politički diktat određenih struktura, a naročito kada se to dešava na dan koji je bivši režim proglasio za svoj privatni praznik?

Uostalom, Pljevljaci su svakako prepoznati kao ljubitelji dobre i kvalitetne muzike, što je opšte poznata činjenica. Upravo iz razloga što je Uprava policije zabranila koncert Mirka Pajčina, jasno je da će Pljevljaci tražiti alternativu kako bi proslavili najveći, najnezavisniji i najmultietničniji praznik u novijoj istoriji Crne Gore – Dan nezavisnosti 21. maja. A kao ljubitelji dobre i kvalitetne muzike, ko zna, možda će Pljevljaci donijeti odluku da se upute u centar suverenizma, Prijestonicu Cetinje, ne bi li uživali u melosu sarajevskog kantautora Dina Merlina. Možda bi dobro bilo i da Uprava policije izvijesti javnost da li je i ovo potencijalni bezbjednosni rizik, imavši u obzir određene sporne stavove pomenutog kantautora, pogotovo prema srpskom narodu.

Podsjetimo, Uprava policije zabranila je koncert Baje Malog Knindže, koji je 21. maja planiran u Pljevljima.

„Upravi policije – Regionalnom centru bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenju bezbjednosti Pljevlja, je dana 14.5.2026. godine podnijeta prijava za održavanje javne priredbe – Spasovdanskog koncerta, sa prijavljenim nastupom vokalnog soliste Mirka Pajčina i orkestra, na Trgu 13. jula u Pljevljima, za dan 21.05.2026. godine sa početkom u 20.00 časova. Prijavu je, u ime organizatora javnog okupljanja – Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“, podnijelo fizičko lice B.J.“, saopštiliu su iz UP.

Postupajući po predmetnoj prijavi, Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja je, shodno Zakonu o javnim okupljanjima i javnim priredbama, donijelo rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje navedene javne priredbe iz bezbjednosnih razloga.

„Naime, izvršenim bezbjednosnim procjenama utvrđeno je da postoji opravdan bezbjednosni rizik da bi tokom održavanja predmetnog javnog okupljanja moglo doći do narušavanja javnog reda i mira i ugrožavanja bezbjednosti građana i imovine, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica kao, i ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine“, naveli su iz UP, pa dodali:

„U konačnom, održavanje ove javne priredbe bi potencijalno narušilo građanski i multietnički sklad Crne Gore, koja je i Ustavom Crne Gore definisana kao građanska država. O navedenom je upoznat organizator javnog okupljanja, kojem je uručeno rješenje o zabrani održavanja javne priredbe, s obavezom organizatora da postupi po rješenju“, zaključili su iz UP.

Tagovi