Odluka Evropske unije da ni ovoga puta ne otvori pregovarački Klaster 3 sa Srbijom, na koji Beograd čeka već četiri godine, izazvala je snažne reakcije domaće javnosti i političkih aktera. Odlaganje je uslijedilo nakon rasprava unutar EU tokom novembra i decembra, koje su pokazale da među državama članicama ne postoji neophodan konsenzus.
Као министар за европске интеграције у Влади Републике Србије у потпуности подржавам став председника Александра Вучића да наша држава не учествује на данашњем самиту Европске уније и Западног Балкана. Оваква одлука представља израз стварне посвећености нашем путу ка чланству у…
— Nemanja Starović (@nstarovic) December 17, 2025
Reakcija Srbije bila je brza i simbolički snažna – prvi put nakon gotovo 15 godina odlučeno je da Srbija ne pošalje svog predstavnika na samit „Zapadni Balkan – EU“ u Briselu. Sagovornici ocjenjuju da je riječ o vidu protesta, ali i pozivu na bolje razumijevanje regiona i uvažavanje reformskih napora koje Srbija ulaže na evropskom putu.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da u potpunosti podržava odluku predsjednika Aleksandra Vučića da Srbija ne učestvuje na samitu.
„Ovakva odluka predstavlja izraz stvarne posvećenosti putu ka članstvu u EU, koji može biti realan i održiv samo ako je zasnovan na zaslugama, međusobnom poštovanju i iskrenoj posvećenosti zajedničkoj budućnosti. Odsustvom volje da se rezultati reformi u posljednje četiri godine, počevši od izmjena Ustava početkom 2022. godine, vrednuju makar simboličnim procesnim korakom, građanima Srbije poslata je veoma loša poruka koja pothranjuje antievropske narative i obeshrabruje nosioce reformi“, poručio je Starović.
Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić smatra da pitanje Klastera 3 još nije zatvoreno i da je Srbija zaslužila pozitivan signal iz Brisela.
„Srbija je jasno stavila do znanja i regionu i EU da vodi suverenu politiku, da poštuje sopstvene napore i očekuje da ih i drugi poštuju. Međutim, za nastavak evropskog puta potrebna je i volja druge strane. Ovo je diplomatska poruka koja teško može ostati bez odgovora. Krajnje je vrijeme da se, nakon četiri godine, otvori Klaster 3, a ne da se zanemaruju napori Srbije“, ističe Miletić.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocjenjuje da neodlazak srpske delegacije na samit predstavlja jasnu poruku da Srbija ne prihvata pritiske niti uslovljavanja koja se kose sa njenim nacionalnim interesima.
„Procjena je da boravak na samitu ne bi imao smisla, jer su odluke već donijete. Srbija ovim pokazuje da neće odustati od svojih principa, niti mijenjati svoju spoljnu politiku“, rekao je Milivojević, dodajući da EU odlaganjem odluke šalje signal da se uslovljavanja prema Srbiji nastavljaju, naročito u kontekstu ukrajinske krize.
Direktor Instituta za evropske studije Slobodan Zečević smatra da je Srbija ispunila ključne zahtjeve, poput usvajanja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i formiranja REM-a, ali da za to nije dobila odgovarajući odgovor iz EU.
„Ovo je vid protesta Srbije, jer ispunjava ono što se od nje traži, a ne dobija otvaranje Klastera 3“, naveo je Zečević.
Istraživač Centra za društvena istraživanja Nikola Perišić ističe da dodatno nezadovoljstvo izaziva činjenica da se Ukrajini ubrzava put ka EU, dok Srbija status kandidata ima još od 2014. godine.
„Ovakav potez Srbije može dodatno zakomplikovati odnose sa EU u periodu kada predstoje važni razgovori, uključujući i dijalog o Kosovu i Metohiji. Ipak, iz začaranog kruga nepovjerenja moguće je izaći samo ako obje strane pokažu iskrene namjere i spremnost na kompromis“, zaključio je Perišić.
Sagovornici se slažu da je Srbiji potrebna jasna i fer perspektiva članstva, zasnovana na mjerljivim rezultatima, a ne na političkim kalkulacijama, kako bi se očuvala podrška evropskim integracijama u domaćoj javnosti.
(Kurir.rs)
