Mnoge bolesti nastaju zbog načina života, ishrane ili sreće, ali genetika često igra ključnu ulogu u tome ko će razviti određena zdravstvena stanja. Ako su vaši roditelji, bake ili djedovi imali neku bolest, postoji veća vjerovatnoća da ćete se i vi suočiti sa sličnim problemom. To ne znači da je bolest neizbježna, ali ukazuje na povećan rizik i važnost prevencije i redovnih pregleda. Lekarka Kler Grejndžer izdvojila je tri zdravstvena stanja kod kojih genetika igra značajnu ulogu.
1. Dijabetes
Postoje dva osnovna tipa dijabetesa. Tip 1 je autoimuna bolest koja se obično razvija u ranijem životnom dobu, dok je tip 2 često povezan sa načinom života, ali i sa genetskim faktorima.
„Dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih stanja sa naslednom komponentom. Iako ishrana, tjelesna težina i fizička aktivnost imaju veliku ulogu, genetika može značajno povećati sklonost razvoju bolesti“, objašnjava dr Grejndžer. Dodaje da to ne znači da će osoba sigurno oboleti, ali je važno preduzeti preventivne korake.
„Osobe sa porodičnom istorijom dijabetesa trebalo bi redovno da odlaze na preglede, održavaju zdravu težinu i obraćaju pažnju na simptome poput pojačane žeđi, umora ili učestalog mokrenja“, naglašava lekarka.
2. Astma
Astma je hronično stanje koje pogađa disajne puteve i može izazvati stezanje u grudima, kašalj i otežano disanje. Intenzitet simptoma varira od blagih do ozbiljnih.
„Astma se često javlja u porodicama“, kaže dr Grejndžer. Istraživanja pokazuju da djeca imaju veći rizik da razviju astmu ako jedan ili oba roditelja imaju ovu bolest. Genetika utiče i na druge alergijske probleme – polensku kijavicu i ekcem. Rana dijagnoza i pravilno liječenje mogu značajno poboljšati kvalitet života osoba sa astmom.
3. Akne
Akne se često posmatraju kao problem tinejdžera, ali se mogu pojaviti i u odraslom dobu. Na njihov nastanak utiču hormoni, način života, ishrana, ali i genetika.
„Ako su vaši roditelji imali uporne akne ili se borili sa njima u odraslom dobu, postoji veća vjerovatnoća da ćete i vi imati sličan problem. Genetika utiče na količinu sebuma, reakciju kože na bakterije i upalne procese“, ističe dr Grejndžer.
Zaključak
Iako genetika može povećati rizik od ovih bolesti, pravovremena prevencija, zdrav način života i redovni medicinski pregledi mogu značajno smanjiti šanse za razvoj problema i poboljšati kvalitet života.
(Blic)
