Naučnici planiraju da naprave banku ljudskog sjemena na Mjesecu

I to ni manje ni više, nego na Mjesecu.

U onome što oni nazivaju „savremenom globalnom polisom osiguranja“, mašinski inženjeri su predložili da ljudi uspostave spremište reproduktivnih ćelija – sperme i jajnih ćelija – od 6,7 miliona vrsta na Zemlje, uključujući i ljude. Predložena banka, ili „arka“, bila bi ispod mjesečeve površine, piše Njujork post.

Dok se naša planeta suočava sa prirodnim katastrofama, sušom, asteroidima i potencijlnim prijetnjama kao što je nuklearni rat naučnici kažu da ljudi moraju usmjeriti pogled na svemirska putovanja kako bi sačuvali život kakav poznajemo.

-Zemlja je prirodno isparljivo okruženje- rekao je autor studije Jekan Tanga, čiji je tim na Univerzitetu u Arizoni predao svoj izvještaj „Mjesečeve jame i cijevi od lave za modernu arku“, na godišnjem Institutu inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) prošle subote.

Zbog nestabilnosti planete, kako je rekao, spremište zasnovano na Zemlji ostavilo bi uzorke ranjivim. Usled toga, Tanga je predložio pokretanje planetarnog egzodusa vrsta osnivanjem banke za ljudsko seme na Mesecu što je prije moguće. Naime, tu bi se čuvale reproduktivne ćelije u nedavno otkrivenim mjesečevim „jamama“ iz kojih naučnici vjeruju da je pijre nekoliko milijardi godina, nekada tekla lava.

Takozvana „arka“, prema Tanginoj prezentaciji, tada bi kriogeno očuvala razne vrste u slučaju globalne katastrofe.

– Još uvijek ih možemo spasiti dok tehnologija ne uznapreduje da bi ponovo uvele ove vrste – drugim rečima, sačuvale ih za još jedan dan – rekao je.

Krateri ili jame, takođe imaju savršenu veličinu za skladištenje ćelija, prema njegovim rečima. Oni se spuštaju ispod 80 do 100 metara pod zemlju i pružaju u velikoj mjeri zaklon od mjesečeve površine, koja trpi velike temperaturne promjene, kao i prijetnje od meteorita i zračenja.

Tanga je takođe rekao da su mnoge biljke i životinje ozbiljno ugrožene, a kao razlog za zabrinutost naveo je erupciju indonežanske planine Toba pre 75.000 godina, rekavši da je izazvala period hlađenja od 1.000 godina i da se, prema nekima, poklapa sa procijenjenim padom u ljudskoj raznolikosti. U tom primjeru, on je uvideo paralelu modernog doba zbog ljudske aktivnosti i drugih faktora koje u potpunosti ne razumijemo, rekao je, dodajući da je već bilo brzih gubitaka u poslednjih nekoliko decenija, piše Njujork Post.

Koncept „arke“ već se koristi u Svalbard Global Seed Vault-u koji čuva seme biljaka, odnosno na norveškom ostrvu Spitsbergen u Arktičkom krugu, gdje naučnici kažu da masivna kamena struktura može da izdrži jake udare. Postoji preko 992.000 jedinstvenih uzoraka, od kojih svaki sadrži u proseku 500 sjemena.

Tanga je dodao da je bio „iznenađen“ koliko bi misija mogla biti isplativa, prema njegovoj procjeni. Za transport 50 uzoraka svake (6,7 miliona ciljne) vrste bilo bi potrebno 250 lansiranja. Poređenja radi, bilo je potrebno 40 lansiranja za izgradnju Međunarodne svemirske stanice koja se nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti – daleko bliže od Mjeseca.

(Blic)