Naučnici nijesu sigurni šta se tačno dešava na Suncu
Nešto se čudno događa sa Suncem. Do sada je gotovo svaki dan u 2022. izbacivalo baklje i koronalne izbačaje mase, od kojih su neke bile najmoćnije erupcije koje se mogu dogoditi na našoj zvijezdi.
Erupcije na Suncu nijesu same po sebi čudne. Do njih dolazi redovno dok prolazi kroz razdoblja visoke i niske aktivnosti, u ciklusima koji traju otprilike 11 godina. Ali, trenutna aktivnost znatno je veća od zvaničnih predviđanja NASA i NOAA za sadašnji solarni ciklus, a solarna aktivnost je konstantno premašivala predviđanja još u septembru 2020.
“Ne možemo pouzdano predviđeti solarne cikluse. Ne razumijemo u potpunosti solarni dinamo, koji generiše magnetna polja koja se vide na površini kao sunčeve pjege i koja proizvode baklje. Ovo je jedan od izvanrednih problema u astrofizici, stoga nije iznenađujuće da ne možemo imati tačna predviđanja”, rekao je za „Science Alert“ solarni astrofizičar Majkl Vitlend sa Univerziteta Sidnej u Australiji, prenosi Indeks.
No ako ne možemo imati tačna predviđanja, dolazi do problema. Šta ako svoja predviđanja temeljimo na pogrešnoj metrici? Možda moramo promeniti način na koji posmatramo našu zvijezdu.
Solarni ciklusi
Solarni ciklusi imaju ogroman uticaj na Sunčev sistem, ali ih relativno slabo razuijemo. Naučnici smatraju da su vjerovatno povezani sa solarnim magnetnim poljem. Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetni polovi se okreću, sjeverni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara sa onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME), te ima najviše razdoblje solarnog maksimuma. Sada je naša zvezda upravo u toj fazi, 25-oj, otkako smo počeli da beležimo.
Ciklusi aktivnosti karakterišu se i predviđaju na osnovu jednog faktora: broja sunčevih pjega. To su privremena područja u kojima su magnetna polja posebno jaka, što podstiče erupciju baklji i „CME“-a. Mi pjege vidimo kao tamne mrlje jer magnetno polje inhibira protok vruće plazme, a regioni su kasnije hladniji i tamniji od okoline.
Solarni fizičar Skot Mekintoš iz američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA), smatra da predviđanje solarnih ciklusa na osnovu broja sunčevih pjega nije najbolji model.
“Ciklus sunčevih pjega nije primarna stvar. A u udžbenicima i naučnoj zajednici se to predstavlja kao glavni pokazatelj. Ali, to je sekundarno”, rekao je Mekintoš.
“Primaran je Haleov ciklus, 22-godišnji magnetski ciklus. A ciklus sunčevih pjega je samo djelić te veće slike”, dodao je.
Haleov ciklus otkrio je početkom 20. vijeka američki astronom Džordž Ileri Hale. Sastoji se od dva ciklusa sunčevih pjega u trajanju od 11 godina – vrijeme koje je potrebno da se polovi dvaput zamijene i vrate u svoje prvobitne položaje.