Na današnji dan 1494. prva srpska štamparija na Cetinju štampala je prvu knjigu na srpskom jeziku – „Oktoih prvoglasnik“ Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Oktoih – osmогласnik, štampan je 4. januara 1494. godine u Obodskoj štampariji. Dimenzije su 254 × 186 mm, obima 269 listova (538 strana). Štampan je na papiru u dvije boje (crna i crvena), u stilu renesanse. Ukrašen je inicijalima i zastavicama, a na naslovnoj strani nalazi se zastavica sa ukomponovanim grbom Crnojevića i inicijalom P. Štampanje i ukrašavanje Oktoiha izvelo je sedam monaha pod budnim okom jeromonaha Makarija u Obodskoj štampariji.
Štamparija je poznata kao Štamparija Crnojevića – prva južnoslovenska ćirilična štamparija i prva državna štamparija u svijetu. Oktoih je štampan u relativno velikom broju primjeraka, od kojih je do danas sačuvano 105. To ukazuje na želju izdavača da knjiga bude distribuirana i u okruženju.
Đurađ Crnojević bio je obrazovan čovjek i ljubitelj knjige, svjestan da knjiga ima vječni smisao i značaj. Izum tehnike, štampariju za pečatanje knjiga, podario je svome narodu kao nastavljač i nasljednik slavnih prethodnika.
Ovo kulturno-istorijsko i patriotsko djelo imalo je za cilj da štampanje knjiga nadomjesti, u vrijeme turskih osvajanja, razaranja i gašenja skriptorija u crkvama i manastirima.
Iz tipografije Crnojevića štamparije izašlo je, koliko se do sada zna, pet djela:
-
Prva inkunabula – Oktoih prvoglasnik, štampan tokom 1493. godine, a završen 4. januara 1494. godine.
Oktoih je najznačajnija, najsadržajnija i najviše korišćena bogoslužna knjiga pravoslavne crkve, nastala još u osmom vijeku. -
Oktoih petoglasnik, štampan vjerovatno tokom 1494. godine, druga je knjiga i logičan nastavak prethodne. To je prva ilustrovana južnoslovenska knjiga, sačuvana samo u fragmentima koji čine jedva jednu šestinu knjige.
-
Psaltir, treća po redu, a najveća po obimu knjiga, tehnički je najusavršenija i naročito se ističe ljepotom naslovnih slova i inicijala.
-
Molitvenik, naredna knjiga, prvobitno je sadržavao tekstove liturgija za posebne potrebe i sačuvan je samo u fragmentima. Najpotpuniji primjerak nalazi se u manastiru Trojice u Pljevljima i sadrži 184 stranice.
-
Četvorojevanđelje, posljednja poznata Crnojevića inkunabula, štampano je vjerovatno 1496. godine. Do danas nije pronađen nijedan primjerak ove knjige, a o njenom postojanju saznaje se na osnovu zapisa da je prepis „izvod od formi Crnojević od složenija Makarija“ urađen 1548. godine u Buđenovcima u Sremu.
Pored navedenih knjiga, s razlogom se smatra da je u Crnojevića štampariji bilo štampano još djela koja do danas nijesu pronađena. Od dvadesetak bogoslužnih knjiga istočne crkve, u ovoj štampariji bilo je mjesta i za druga izdanja osim navedenih.
Nažalost, Đurađ Crnojević nije imao mnogo vremena ni kao vladar Crne Gore, ni kao osnivač prve državne štamparije na jugoistoku Evrope. Pod naletom moćne turske vojske morao je napustiti zemlju 1496. godine, kada štamparija prestaje sa radom.
Prvi štampar koji je odštampao sve knjige iz Crnojevića štamparije bio je štampar Makarije, izuzetni majstor „kome je bilo teško naći takmaca u južnoslovenskom svijetu, čak i među najboljim štamparima“.
Makarije je bio glavno tehničko lice i rukovodilac štamparije, a radio je sa još sedam pomoćnika. Pretpostavlja se da je štamparsku vještinu učio u Veneciji. Bio je ne samo talentovan štampar, već i darovit i uman mislilac i bogoslov.
Kada je 1496. godine Đurađ Crnojević, pred turskom najazdom, napustio Cetinje i Crnu Goru, prestala je sa radom i štamparija, ali su ostale knjige štampane u njoj kao moćni svjedoci vremena. One se, osim kvalitetne dvobojne štampe, ističu i umjetnički veoma uspjelim ilustracijama, što im obezbjeđuje primat među staroštampanim knjigama.
Izvor: Mitropolija
Priredio: Jovan Markuš
