Panama je domaćin 31. redovnog sastanka Savjeta ministara Asocijacije karipskih država, u kojem Srbija ima status zemlje posmatrača. Na panelu posvećenom pitanju multilateralizma i kolektivnog odgovora na globalne izazove, srpski ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je da Srbija, zahvaljujući svom geografskom položaju, predstavlja važnu tačku povezivanja različitih regiona, što otvara brojne mogućnosti za kulturnu razmjenu, turizam, poslovanje i umrežavanje.
Na raskrsnici kultura i ekonomija svijeta, u zemlji koja spaja Sjevernu i Južnu Ameriku, kao i Pacifik i Atlantik, domaćini skupa uputili su poruke o značaju povezivanja i saradnje. Budućnost Kariba, ocjenjuju, biće svjetlija ukoliko se bude gradila uz punu regionalnu podršku.
„Živimo u vrijeme velikih globalnih promjena. Efekti klimatskih promjena, ekonomska ranjivost i društveni izazovi zahtijevaju kolektivne odgovore zasnovane na akciji i efikasnoj saradnji. Cilj sastanka je da Karibima pruži veću vidljivost u svijetu i učini ih efikasnijim u reagovanju na potrebe svojih ljudi“, rekao je ministar vanjskih poslova Paname Havier Martinez.
Dodao je da postoje različita mišljenja i debate o novom svjetskom poretku, za koji se nadaju da će biti zasnovan na međunarodnom pravu.
„Šta god da proizađe iz tog potencijalnog novog poretka, jedna stvar se neće mijenjati – moja zemlja će nastaviti da povezuje ljude i regione“, kaže Martinez.
Očekivanja od saradnje s karipskim zemljama imaju i zemlje posmatrači.
Ministar vanjskih poslova Marko Đurić izjavio je da Srbija lobira 365 dana u godini, na svim meridijanima, za zaštitu svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Izazova u povezivanju i saradnji karipskih zemalja nije malo. Nisu mali ni potencijali ovog dijela svijeta.
Tri ključna faktora za investicije
Specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova UAE Omar Šehade navodi da su regioni koji privlače investicije oni koji su povezani, koordinisani i spremni da predstave jasnu viziju investitorima i svojim partnerima.
„Prema našem iskustvu, tri faktora su ključna. Prvi je povezanost. To danas znači više od luka, aerodroma i puteva. To podrazumijeva digitalnu infrastrukturu, logistiku, regulativu, poslovni ekosistem i razmjenu talenata i ideja“, ističe Šehade.
Dodaje da je drugi faktor sposobnost realizacije, jer investitori traže mogućnost uspješne implementacije projekata, dok je treći element partnerstvo.
„Najuspješnije razvojne priče su one koje su nastale u saradnji vlada, regionalnih i međunarodnih organizacija i privatnog sektora“, naglašava Šehade.
Ambasador Antigve i Barbude Ronald Sanders kaže da postoje strukturne prepreke naslijeđene iz kolonijalnog perioda.
„Karibi nisu direktno povezani sa tržištima u Aziji i Africi. Sav transport ide preko Majamija. Trenutno 60 odsto svega što uvozimo ide preko Amerike i jednostavno nemamo izbora. Transportne i logističke prepreke takođe utiču na naš razvoj. Na to ukazujemo međunarodnoj javnosti već dugo, ali bez većeg uspjeha“, ističe Sanders.
Među više od 130 država i međunarodnih organizacija koje su najavile učešće na izložbi Ekspo 2027 nalaze se i karipske zemlje. Pred više od četiri miliona posjetilaca, koliko se očekuje na izložbi u Beogradu, Karibi će se predstavljati na poziciji neposredno uz glavni ulaz na sajam.
Poziv za Ekspo 2027 i jačanje saradnje
Članicama Asocijacije koje još nisu donijele odluku o učešću poziv za Ekspo 2027 ponovljen je i u Panami.
„U vrijeme kada podijeljenost često dominira javnim diskursom, Ekspo 2027 nudi drugačiju viziju, zasnovanu na dijalogu, saradnji i povezivanju ljudi. To vidimo kao priliku da približimo nacije, ojačamo postojeća prijateljstva i izgradimo nove mostove između regiona i kultura“, naveo je ministar Marko Đurić.
Prema njegovim riječima, Ekspo 2027 doprinosi jačanju multilateralizma i povezanijeg svijeta, a činjenica da je većina karipskih zemalja najavila učešće pokazuje da veze između naših regiona postaju sve snažnije.
Asocijacija karipskih država osnovana je 1994. godine. Uz Srbiju, još 29 zemalja iz Evrope, Afrike i Azije ima status posmatrača.
Dvije stotine godina otkako je Simon Bolivar u istom ovom gradu pokušao da okupi latinoameričke zemlje oko vizije zajedničke budućnosti, podjele među tim državama možda su vidljivije nego ikada u posljednjoj deceniji. Ono oko čega nema razmirica jesu potreba za razvojem ekonomije i turizma, kao i zajednička zabrinutost zbog klimatskih promjena i rasta nivoa mora.
(RTS)
