Nova istraživanja pokazuju da mirisi, poput onih koji dolaze iz zrelog voća ili fermentisane hrane, mogu uticati na ekspresiju gena unutar ćelija daleko izvan nosa. Naučnici sada razmatraju mogućnost da, uz dodatna istraživanja, udisanje isparljivih jedinjenja iz vazduha može postati metoda za lečenje raka ili usporavanje neurodegenerativnih bolesti.
Iako ideja o primjeni „lijeka preko nosa“ nije nova, istraživanja su do sada sprovedena uglavnom na ćelijama, mušicama i miševima. Takođe, mogu postojati nepredviđeni zdravstveni rizici kod ovih jedinjenja, pa je potrebno više studija da bi se razumjele sve posljedice ovog otkrića.
„Izlaganje mirisu može direktno promijeniti ekspresiju gena, čak i u tkivima koja nemaju receptore za mirise – to je bilo potpuno iznenađenje“, kaže Anandasankar Rej, ćelijski i molekularni biolog sa Univerziteta Kalifornija Riverside i viši autor studije.
Tim je eksperimentisao tako što je izložio voćne mušice i miševe različitim dozama diacetila tokom pet dana. Diacetil je isparljivo jedinjenje koje oslobađa kvasac u fermentisanom voću, historijski korišćeno za aromu poput putera u hrani i prisutno ponekad u e-cigaretama.
U ljudskim ćelijama u laboratoriji, istraživači su otkrili da diacetil može djelovati kao inhibitor histon deacetilaza (HDAC). HDAC enzimi pomažu DNK da se čvrsto omota oko histona, pa inhibicija omogućava lakšu ekspresiju gena. HDAC inhibitori se već koriste u terapijama za rak krvi. U eksperimentima, izloženost diacetilu izazvala je promjene u ekspresiji gena kod muva i miševa, uključujući ćelije mozga, pluća i antene muva. Takođe, paracetilne pare zaustavile su rast ćelija ljudskog neuroblastoma u laboratoriji i usporile napredovanje neurodegeneracije u modelu Huntingtonove bolesti kod muva.
„Važno otkriće je da neka isparljiva jedinjenja iz hrane i mikroba mogu mijenjati epigenetska stanja u neuronima i drugim eukariotskim ćelijama“, dodaje Rej.
Istraživači naglašavaju da, iako diacetil pokazuje ove efekte, njegovo udisanje može izazvati promjene u ćelijama disajnih puteva i bolest poznatu kao obliterativni bronhiolitis, odnosno ‘pluća kokica’, pa možda nije idealno za terapiju.
„Već radimo na pronalaženju drugih jedinjenja koja mijenjaju ekspresiju gena, a koja su bezbjednija i lako isparljiva“, kaže Rej, koji je osnovao start-ap kompanije i podnio patente zasnovane na ovom istraživanju.
Naučnici ističu da ovi nalazi otvaraju nove perspektive za procjenu bezbjednosti isparljivih hemikalija kojima smo svakodnevno izloženi i koje mogu prolaziti kroz ćelijsku membranu.
(Politika)
