Rasplet kosovsko-metohijskog pitanja, po mišljenju diplomate Zorana Milivojevića, ne možemo očekivati ni u ovoj godini posebno ako se uzmu u obzir tri ključna faktora: mogući opstanak Aljbina Kurtija na vlasti, nemoć Evropske unije i neizvjesnost nastupa Amerike.
Milivojević ističe da je pred Srbijom, što se tiče Kosova i Metohije, još teža i nepredvidljivija godina.
„U nju ulazimo sa dijalogom koji je mrtav, institucijama EU koje su nove, bez strategije i plana šta dalje… Treba imati u vidu da je Miroslav Lajčak kao pregovarač EU i drugi mandat završio bez rezultata, tako da je jasno da se moraju mijenjati i pregovori i format, kao i način vođenja ali i sam sadržaj istih. Na koji način, to tek treba da vidimo,“ ocjena je Milivojevića.
Ovome treba dodati, kaže on, i da imamo promjene u Vašingtonu koje u svakom slučaju i direktno i indirektno utiču na ovo pitanje.
Nema ko da pritisne Kurtija
„Indirektno, zato što preko Amerike na neki način mora sve da ide. Dakle, ne mogu da se preskoče, a da li će se direktno uključiti u ovu priču, to još ne znamo. U svakom slučaju, očekuje se da će Vašington promijeniti pristup koji je do sada bio, tako da ako se Amerika uključuje ići će direktno, a ako ne, onda će svakako zadržati pravo da bude konačni arbitar, ali pitanje je sa koje pozicije i kako,“ konstatuje Milivojević za Sputnjik.
Milivojević podsjeća da ponašanje iz prethodnog mandata Trampa govori da Srbiju čeka nešto bolja varjanta, ali dok ne vidimo kakva, to nam ne znači ništa.
„Kada je riječ o samom KiM slijede izbori i Kurti ima realne šanse da pobijedi, ili da dobije značajnu većinu i sa njim treba računati da nastavi da ima uticaj na vlast. Imajući u vidu njegovu strategiju, to nam ne obećava ništa dobro i sa te strane ne možemo da očekujemo ništa dobro, ni kada je riječ o dijalogu, ni kad je riječ o ukupnom stanju vezanom za KiM. Dakle, u svim tim okolnostima teško je biti optimista,“ kaže Milivojević.
Američka priča
Ukoliko ne bude nekih ozbiljnijih mjera prema prištinskim vlastima i akcijama, Milivojević vjeruje da možemo da računamo na veću eskalaciju i pritisak na Srbe.
„Dakle, ulazimo u jednu spiralu zategnutosti i neizvjesnosti, i rekao bih haosa u političkom smislu ali i nestabilnosti, kada je riječ o životu i opstanku srpskog naroda, tako da je sve neizvesno. Nije realno da očekujem u prvoj polovini godine ni od Amerike, ni od EU da uđu u posao, pa da možemo da vidimo u kojoj mjeri će se ko od njih i kako angažovati. Mada, EU za sada nema nikakvu ideju šta i kako. EU ima, da tako kažem, zaostavštinu – Ohridski sporazum, dakle, nemaju B varijantu. Ohridski sporazum je za Srbiju, podsjećam u nekim djelovima neprihvatljiv, tako da u takvim okolnostima teško da može da bude nekih pomjeranja,“ mišljenja je Milivojević.
Ukoliko bi Amerika uzela direktno učešće u rješavanju ovog pitanja ili u njegovoj stabilizaciji, dodaje on, onda bi se tu vjerovatno primijenio neki princip sličan Dejtonskom sporazumu.
Ekstremistička politika Kurtija
„Ali, moramo imati u vidu da Amerika ima veće prioritete od pitanja Kosova počev od Kine, unutrašnje politike, Ukrajine i Bliskog istoka pa nadalje. Evropa je u problemu i njene najvažnije države kao što je Njemačka ili Francuska, i pitanje je i sa kakvim će se još problemima EU suočiti a to su pitanja koja su egzistencijalna kao što je energetika. EU dakle nema kapacitet da bude dominantna i teško da nešto novo mogu da iznesu. Tu je najveći problem što to daje vetar u leđa ekstremizmu i politici koju na primjer, zastupa Kurti. Dakle, tenzije rastu, pitanje bezbjednosti ulazi u prvi plan a kad se to desi teško je govoriti o diplomatiji ili politici,“ ističe Milivojević.
