Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović od početka godine realizovao je brojne spoljnopolitičke aktivnosti u okviru zvaničnih i radnih posjeta, učešća na samitima, konferencijama i drugim međunarodnim okupljanjima visokog formata, sa ciljem promocije naše zemlje i ubrzanja njenog evropskog puta.
„U godini za nama, realizovane su brojne posjete na visokom nivou, uključujući zvanične posjete Kraljevini Holandiji, Austriji, Vatikanu, Rumuniji, Kipru i Turskoj. Susret sa holandskim kraljem Viljemom- Aleksanderom kao i posjeta Austriji, na poziv predsjednika te zemlje Aleksandera Van der Belena, prvi su od obnove nezavisnosti Crne Gore, čime je otvoreno novo poglavlje u odnosima sa tim državama, a Crna Gora predstavljena kao značajan partner na međunarodnoj sceni“, saopšteno je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.
Među značajnijim posjetama je i ona Sjedinjenim Američkim državama, tokom koje se predsjednik Milatović sreo s brojnim uticajnim senatorima, kongresmenima i specijalnim savjetnikom američkog predsjednika. Teme razgovora bile su jačanje bilateralnih odnosa s akcentom na strateško partnerstvo između Crne Gore i SAD-a. On je, kao najmlađi šef države članice Alijanse, otvorio i NATO samit mladih na Floridi.
„Međudržavni odnosi osnaženi su i posjetama visokih zvaničnika našoj zemlji, pa je Predsjednik Milatović u prijestonici Cetinju ugostio ugledne goste, poput premijera Irske i predsjednika Slovenije, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, kao i predsjednika Evropske banke za obnovu i razvoj“, naveli su iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.
Učestvovao je i na samitima Evropske političke zajednice u Londonu i Budimpešti, kao i samitu lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana u Briselu, gdje je u razgovorima sa najvišim evropskim zvaničnicima promovisao glavni spoljnopolitički prioritet države- članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
„Kraj godine bio je prilika za susrete sa novim rukovodstvom EU, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku EU Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos. Kredibilno članstvo Crne Gore u NATO alijansi bilo je tema razgovora sa novim generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom“, istakli su Milatovićeve kancelarije.
Poslije prošlogodišnjih zvaničnih posjeta državama regiona Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, Milatović je krajem oktobra boravio i u posjeti Bosni i Hercegovini, što je nastavak njegove posvećenosti dobrosusjedskoj saradnji- ključnom preduslovu na putu države ka EU.
„Kruna diplomatske aktivnosti u cilju jačanja dobrosusjedskih odnosa bila je organizacija samita Brdo Brioni procesa čiji je domaćin bio predsjednik Milatović. Ovogodišnji Samit uspješno je u Tivtu okupio lidere zemalja Zapadnog Balkana, čime se Crna Gora dodatno pozicionirala kao važan i pozdan regionalni akter. Poruke mira i podrške Ukrajini poslate su sa samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Tirani i Dubrovniku, kao i Mirovnog samita za Ukrajinu u švajcarskom Burgenštoku“, naglasili su iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.
Milatović prisustvovao je i samitu Inicijative tri mora u Viljnusu, gdje je Crna Gora učestvovala po prvi put, kao i samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Skoplju na kome je redovan učesnik.
„Na taj način, učešćem u mirovnim incijativama, potvrđena je posvećenost Crne Gore kao odgovorne članice međunarodne zajednice, uspostavljanju mira i bezbjednosti u svijetu“, objavili su iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.
Takođe, na poziv predsjednika Azerbejdžana Milatović je govorio na samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu, gdje je istakao posvećenost naše zemlje održivom razvoju i borbi protiv klimatskih promjena.
„Godinu je obilježilo i učešće na vodećim forumima u oblasti politike EU, bezbjednosti i ekonomije – jubilarnoj 60. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, GLOBSEC forumu u Pragu, Evropskom forumu Alpbah u Austriji i Delfi ekonomskom forumu u Grčkoj. Predsjednik Milatović posjetio je i Savjet Evrope u Strazburu, Evropski sud za ljudska prava, a na poziv predsjednika Francuske Emanuela Makrona prisustvovao je svečanom otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, gdje je bodrio crnogorske sportiste koji su učestvovali na tom takmičenju“, zaključili su iz Milatovićeve kancelarije.
