Piše: Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera i restitucije
Migrantska kriza predstavlja jedno od najvažnijih političkih, ekonomskih i bezbjednosnih pitanja savremene Evrope. Već više od decenije evropske države suočavaju se sa velikim migracionim talasima koji dolaze iz Afrike, Bliskog istoka i pojedinih djelova Azije.
Dok jedni u migracijama vide humanitarno pitanje i potrebu za solidarnošću, drugi upozoravaju na moguće dugoročne posljedice po bezbjednost, kulturni identitet i društvenu stabilnost evropskih naroda.
Balkan se nalazi na jednoj od najvažnijih migracionih ruta i zato ne može ostati izvan ovih procesa. Ono što se danas dešava u zapadnoj Evropi, prije ili kasnije može se odraziti i na države našeg regiona. Zbog toga je neophodno da se o ovom pitanju razgovara otvoreno, odgovorno i bez političkih tabua.
Posebne polemike izazvao je Globalni sporazum Ujedinjenih nacija o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, usvojen u Marakešu 2018. godine. Njegovi zagovornici ističu da je riječ o dokumentu koji treba da pomogne boljem upravljanju migracionim tokovima i saradnji među državama. U Evropu bi do 2050. godine trebalo da se doseli 56 miliona migranata. Ako je princip da na svaki milion treba da se useli 5.000 migranata, u Srbiju bi godišnje se useljavalo 40.000. Je li to onaj tihi program da se struktura stanovništva u Evropi mora promijeniti, zamijeniti??? Šta to sve znači za malu Crnu Goru???
S druge strane, brojni političari i analitičari u Evropi smatraju da takav pristup može dodatno ohrabriti migracione tokove prema evropskim zemljama i stvoriti nove izazove za nacionalne države.
U mnogim evropskim zemljama posljednjih godina raste nezadovoljstvo dijela građana koji smatraju da su migracione politike vođene bez dovoljnog uvažavanja stavova domaćeg stanovništva.
Upravo zato u brojnim državama jačaju političke snage koje traže strožu kontrolu granica, efikasniji nadzor migracionih tokova i veću zaštitu nacionalnih interesa. Bez obzira na političke razlike, sve je više onih koji smatraju da država mora imati potpunu kontrolu nad tim ko ulazi na njenu teritoriju i pod kojim uslovima ostaje u njoj.
Za Crnu Goru ovo pitanje ima poseban značaj. Naša država je mala po broju stanovnika i ograničena po ekonomskim resursima. Zato svaka ozbiljna promjena demografske strukture može imati daleko veće posljedice nego u velikim evropskim državama. Upravo zbog toga je neophodno da institucije pažljivo prate migracione procese i vode politiku koja će prije svega biti u interesu građana Crne Gore.
Istovremeno, Crna Gora teži punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Postavlja se pitanje da li bi migrantska kriza i sve veće podjele unutar Evrope mogle uticati na proces proširenja Unije. Nije tajna da su migracije postale jedno od ključnih političkih pitanja u brojnim državama članicama. Ukoliko Evropa ne pronađe trajno i održivo rješenje, te podjele bi se mogle odraziti i na budućnost evropskih integracija.
Smatram da Crna Gora mora voditi samostalnu i odgovornu politiku. To ne znači izolaciju niti odustajanje od međunarodne saradnje, već jasno definisanje sopstvenih interesa. Država ima obavezu da pokaže humanost prema ljudima u nevolji, ali isto tako ima i dužnost da štiti bezbjednost svojih građana, javni poredak i društvenu stabilnost.
Posebno je važno da se izbjegne svaka vrsta ekstremizma i širenja mržnje. Problemi se ne rješavaju na ulici, već kroz institucije, zakone i demokratski dijalog. Istorija nas uči da su najveće greške nastajale onda kada su emocije preuzimale mjesto razumu. Zato je neophodno da o migracijama razgovaramo ozbiljno, bez straha, ali i bez uljepšavanja stvarnosti.
Balkan je kroz istoriju bio prostor susreta različitih naroda, kultura i civilizacija. Upravo zbog tog iskustva moramo biti dovoljno mudri da prepoznamo izazove vremena u kojem živimo. Naš zadatak nije da podstičemo podjele, već da čuvamo stabilnost, mir i pravo svakog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti.
Zaključak
Migrantska kriza nije prolazan fenomen već proces koji će obilježiti naredne decenije. Zato je potrebna ozbiljna državna politika, a ne improvizacija. Crna Gora mora biti spremna da zaštiti svoje interese, svoju bezbjednost i svoj demografski opstanak, ali istovremeno i da poštuje međunarodno pravo i ljudsko dostojanstvo.
Budućnost Balkana ne smije biti budućnost sukoba, nestabilnosti i nametnutih rješenja. Ona mora biti budućnost naroda koji žive slobodno, bezbjedno i dostojanstveno na svojim ognjištima. Samo takva politika može obezbijediti trajan mir i napredak.
Poruka građanima
Moja poruka građanima Crne Gore i čitavog Balkana jeste da ostanemo jedinstveni u odbrani naših najvažnijih vrijednosti – mira, slobode, porodice, kulturnog identiteta i prava da sami odlučujemo o budućnosti svojih država. Ne treba da nas vode strahovi, ali ni naivnost. Potrebni su nam mudrost, odgovornost i nacionalno samopouzdanje. Samo narod koji poštuje sebe, svoju istoriju i svoje pretke može sigurno graditi budućnost svoje djece. Zato moramo čuvati Crnu Goru kao državu slobodnih ljudi, državu zakona i državu koja će uvijek stavljati interes svojih građana na prvo mjesto.
POUKA
Kir Stajmer, premijer Engleske, je prekjuče podnio ostavku. Nakon potpunog fijaska migracione politike, kojom je dozvoljeno da milioni muškaraca iz Afrike i Azije nekontrolisano uđu u UK, formirale su se bande koje su u zadnjih 30 godina, izvršile preko 200.000 silovanja djevojčica, i najskorije ubistvo 18-togodišnjeg Henrija Novaka od strane razuzdane grupe migranata, te pokušaj obezglavljivanja čovjeka na sred ulice od strane Somalijskog migranta. Irci, Englezi i Škoti su ustali, uzeli stvar u svoje ruke, uništili veliki broj policijskih vozila, i vozila javnog prevoza, i zapalili kuće i hotele u kojima privremeno borave migranti. Prebijeno je i nasilno iseljeno hiljade migranata. Premijer Stajmer je morao podnijeti ostavku.
Partiju penzionera Crne Gore, raduje što se na zapadu stvara otpor prema ovom polusvijetu migranata.
Penzioneri Crne Gore poručuju svakome, ko bude namjerio da nam dovlači taj polusvijet, da ćemo ustati da branimo mir i slobodu krvlju stečenu!
(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)
