Ukupni mjesečni prihodi crnogorskog budžeta trenutno su dovoljni jedino za isplatu plata u državnim organima, penzija, socijalnih davanja i troškova zdravstva. Kriza likvidnosti eskalira, dok dužnička kriza i potencijalni bankrot javnih finansija već kucaju na vrata.
Stručnjaci upozoravaju da je direktna posljedica populističkih, vanrazumskih i antiekonomskih mjera Vlade nakon 2020. godine eskalacija neproduktivne javne potrošnje. Ona je prerasla u potrošačku euforiju, poplavu populizma, jeftine demagoške poteze i neznanje, uz pojačanu i sve drskiju korupciju na svim nivoima vlasti i u javnim preduzećima.
Stigli smo do kritične tačke: od mjesečnih prihoda budžeta mogu se tek finansirati zarade u državnim organima, penzije, socijalna davanja i troškovi javnog zdravstva. Para nema za materijalne troškove, programske budžete, subvencije, kapitalni budžet i druge planirane izdatke – sve se to finansira iz zaduženja.
Prosječni mjesečni priliv budžeta u 2025. godini iznosi oko 230 miliona EUR, dok za plate, penzije, socijalna davanja i zdravstvo odlazi 238 miliona EUR mjesečno.
UKUPNI MIESECNI PRIHODI BUDZETA DOVOLJNO SAMO ZA ISPLATU PLATA U DRZAVNIM ORGANIMA, PENZIJE, SOCIJALU I TROSKOVE ZDRAVSTVA!!! KRIZA LIKVIDNOSTI ESKALIRA. DUZNICKA KRIZA I BANKROT JAVNIH FINANSIJA PRED VRATIMA!!!
Kao direktna posledica populistickih i vanrazumskih i… pic.twitter.com/E001Pgz9wB
— Nebojsa Medojevic (@NebojsaMedojevi) November 7, 2025
Mandatorni troškovi po segmentima:
-
Plate u javnom sektoru: oko 60 miliona EUR mjesečno (718 miliona EUR godišnje)
-
Penzije (Fonda PIO): oko 65 miliona EUR mjesečno (777 miliona EUR godišnje)
-
Socijalna davanja: prosječno 90 miliona EUR mjesečno (uključujući transfere za socijalnu zaštitu)
-
Zdravstvo: prosječno 39,5 miliona EUR mjesečno (474 miliona EUR godišnje)
Ovi rashodi su prioritetni i mandatorni, a ukupno čine oko 238 miliona EUR mjesečno – što praktično znači da ne ostaje ništa za ostale budžetske obaveze bez dodatnog zaduživanja.
Dužnička kriza u privredi:
Broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona EUR.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 milijarde EUR. Za poređenje, na kraju decembra 2020. godine u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion EUR.
Situacija ukazuje na ozbiljnu finansijsku nestabilnost i potrebu za hitnim mjerama kako bi se spriječio kolaps javnih finansija i dodatno pogoršanje privrednog ambijenta u Crnoj Gori.
