Marfijev zakon je opšteprihvaćeno sarkastično razmišljanje koje čini niz izjava na osnovu nepogrešivih iskustvenih zaključaka o ljudskim greškama i greškama u složenim sistemima.
Da li se ikada autobus koji ste čekali pojavio baš u trenutku kada ste zapalili cigaretu? Da li je onog dana kada ste oprali automobil počela padati kiša, odnosno da li je prestalo padati čim ste kupili kišobran? Možda ste tada osjetili da se nešto dešava, da vam je na dohvat ruke neki univerzalni princip, koji samo čeka da ga imenujete…
Kako je nastao izraz Marfijev zakon?
Priča o Marfijevom zakonu počinje 1949. godine u vazduhoplovnoj bazi Edvards u Muroku, Kalifornija, tokom eksperimentalnog istraživanja nesreća.
Zakon je dobio ime po kapetanu Edvardu A. Marfiju, razvojnom inženjeru iz laboratorije „Wright Field Aircraft“. Frustriran jer oprema nije radila kako treba prilikom mjerenja, Marfi je izgovorio svoju čuvenu rečenicu: „Ako postoji bilo kakav način da se to uradi pogrešno, oni će ga naći.”, misleći na tehničare koji su pogrešno povezali opremu.
Na kraju je neko popravio opremu, i pukovnik Džon Pol Stap (koji je bio ljudski volonter) je konačno mogao da započne sa eksperimentima. Većina izvora navodi da je upravo pukovnik Stap prvi put upotrijebio izraz „Marfijev zakon“ kada je na konferenciji za štampu objasnio da je njegov tim sve vrijeme imao na umu Marfijev zakon kako bi spriječili greške.
Stap je kasnije dodao i svoj aforizam: „Univerzalna sposobnost za nesposobnost čini da svako ljudsko dostignuće smatramo nevjerovatnim čudom.“
U svega nekoliko narednih mjeseci, izraz Marfijev zakon postao je poznat široj javnosti, najviše zahvaljujući reklamama različitih proizvođača koji su ga rado koristili.
Kroz istoriju su nas učeni ljudi zadužili zakonima svemira: od vjerskih ljudi dobili smo moralne zakone, od mistika zakone karme, od racionalista zakone logike, a od umjetnika zakone estetike. Ali šta je sa tehnologima i pesimistima? U nastavku su neki od najpoznatijih Marfijevih zakona i aforizama koji se takođe ubrajaju u njih.
Marfijevi zakoni
Ako nešto može poći naopako, poći će naopako.
Ništa nije tako lako kao što izgleda.
Sve zahtijeva više vremena nego što misliš.
Ako postoji mogućnost da više stvari pođe naopako, poći će naopako ona koja nanosi najveću štetu.
Ako primijetiš da postoje četiri načina da nešto pođe naopako, a ti ih izbjegneš – pojaviće se peti.
Prepuštene same sebi, stvari imaju tendenciju da idu od lošeg ka gorem.
Kad god kreneš nešto da radiš, prvo moraš uraditi nešto drugo.
Svako rješenje rađa nove probleme.
Nemoguće je napraviti nešto potpuno otporno na budale – budale su previše domišljate.
Priroda je uvijek na strani skrivenih grešaka.
Majka Priroda je kučka.
Smij se… sutra će biti gore.
Šteta na materiji biće srazmjerna njenoj vrijednosti.
Sve ide naopako – odjednom.
Hillovi komentari Marfijevog zakona
Ako nemaš šta da izgubiš promjenom – opusti se.
Ako promjenom možeš sve da dobiješ – opusti se.
O’Tooleov komentar
Marfi je bio optimista.
Bolingov postulat
Ako se osjećaš dobro – ne brini, proći će te.
Ilesov zakon
Uvijek postoji lakši način da se nešto uradi.
Chisholmov drugi zakon
Kada stvari idu dobro – nešto će poći loše.
Scottovi zakoni
Bez obzira na to šta je pošlo naopako, to će izgledati kao ispravno.
Kada se greška otkrije i ispravi – ispostaviće se da je od početka sve bilo tačno.
Finagleovi zakoni
Ako eksperiment uspije – nešto je pošlo naopako.
Bez obzira kakav je rezultat, neko će ga:
a) pogrešno interpretirati,
b) prisvojiti,
c) vjerovati da potvrđuje njegovu omiljenu teoriju.
U svakom skupu podataka, onaj koji djeluje najispravnije bez potrebe za provjerom – zapravo je greška.
Kad se nešto pokvari, svaki pokušaj da se popravi samo će pogoršati stvar.
Finagleova pravila
Ako nešto zvuči sumnjivo – potrudi se da zvuči uvjerljivo.
Eksperimenti treba da budu ponovljivi – i da svi propadnu na isti način.
Ne vjeruj u čuda – osloni se na njih.
Vvingov aksiom
Svi Finagleovi zakoni mogu se zaobići ako savladaš jednostavnu vještinu – rad bez razmišljanja.
Gumpersonov zakon
Vjerovatnoća da se nešto dogodi obrnuto je proporcionalna tvojoj želji da se to desi.
Issavijevi zakoni napretka
Većina stvari stalno ide nagore.
Put napretka: prečica je najduži put između dvije tačke.
Dijalektika napretka: izravna akcija stvara izravnu reakciju.
Hod napretka: društvo je mazga, a ne automobil… ako ga previše goniš, ritnuće te i zbaciće te sa leđa.
Soddovi zakoni
Kada neko nešto pokušava da uradi – ometaće ga neka druga prisutnost (živa ili neživa). Ipak, neke stvari se završe jer ta prisutnost takođe pokušava nešto drugo, pa je i sama podložna ometanju.
Prije ili kasnije – dogodiće se najgori mogući splet okolnosti.
Simonov zakon
Sve što sastaviš – prije ili kasnije će se raspasti.
Rudinov zakon
U kriznim situacijama koje zahtijevaju izbor između više opcija – većina ljudi izabraće onu najgoru.
Ehrmanov komentar
Stvari će se pogoršati prije nego što se poboljšaju.
Ko kaže da će se poboljšati?
Pudderov zakon
Sve što počne dobro – završi loše.
Sve što počne loše – završi još gore.
Hovveov zakon
Svi imaju plan – koji ne funkcioniše.
Sturgeonov zakon
90% svega je sranje.
Beifeldovo načelo
Vjerovatnoća da mladić sretne poželjnu mladu ženu raste geometrijski ako je već u društvu sa:svojom djevojkom,
svojom ženom,
najzgodnijim i najbogatijim muškim prijateljem.
(pixelizam.com)
