Šta to susjedi slute Počasnome: Knjigu piše Tvrtko, o Milu

Kancelarija bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića potvrdila je da je u toku priprema arhive njegove trodecenijske političke vladavine, koju bi u knjigu mogao da pretoči hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.

Iz Đukanovićeve kancelarije saopšteno je da je njegova želja, „kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju“, da doprinese „pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru“.

Kako navode, nijesu precizirali od kada Đukanović radi na knjizi, u kojoj fazi je njena izrada, kada bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, kao ni kojem bi žanru pripadala.

Iz Kancelarije Mila Đukanovića ističu da je on, nakon završetka predsjedničkog mandata u maju 2023. godine, posvećen sređivanju višedecenijske arhive koja, kako tvrde, svjedoči o najznačajnijim događajima i dostignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

„Ta dokumentacija, kao i nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića o tom periodu, bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature“, naveli su iz njegove kancelarije.

Dodaju da je profesor Tvrtko Jakovina jedan od autora koji bi mogao da obradi ovu građu.

„Na njemu je svakako da žanrovski strukturira obimnu predmetnu građu, od čega će, vjerujemo, zavisiti i dinamika objavljivanja knjige“, saopštila je Kancelarija Đukanovića.

Đukanović je 19. maja 2023. godine, posljednjeg dana svog drugog predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti „sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka“, navodeći da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, već i budućim generacijama koje će se baviti politikom.

Tada je poručio da ne sumnja da će ga istorija „pravilno vrednovati“, navodeći kao svoje najveće uspjehe očuvanje mira, učvršćivanje multietničkog sklada, obnovu nezavisnosti Crne Gore, članstvo u NATO-u i približavanje Evropskoj uniji, kao i realizaciju velikih infrastrukturnih projekata.

Đukanović je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. Bio je predsjednik Crne Gore u dva mandata – od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023. godine, dok je funkciju predsjednika Vlade obavljao u čak sedam navrata.

Sa najviših državnih funkcija povlačio se tri puta, ali se svaki put vraćao na političku scenu.

Na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio je od 1998. godine do aprila 2023, kada je podnio ostavku nakon poraza na predsjedničkim izborima od Jakova Milatovića. U februaru 2025. godine izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Njegovu dugogodišnju vlast pratile su brojne afere i kontroverze, među kojima se navode slučaj šverca cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića, afera „Telekom“ i slučaj moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko. Đukanović je odbacivao odgovornost za ove slučajeve i iznosio drugačija tumačenja njihove pozadine.

Tvrtko Jakovina nije želio da komentariše za „Vijesti“ knjigu za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu i autor više knjiga.

(Vijesti/Alo!)