Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je na vanrednom samitu lidera Evropske unije u Briselu da Evropa više ne može da računa na povratak starog modela odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše „Volstrit žurnal”, pozivajući se na učesnike sastanka i njihove visoke saradnike.
Prema navodima američkog lista, Makron je u januaru, u atmosferi sve dubljeg nepovjerenja između Brisela i Vašingtona, ocijenio da je prekomjerna zavisnost Evrope od Amerike postala bezbjednosni rizik za samu Evropu.
„Povlačimo crtu. Nema povratka”, rekao je Makron, prema tvrdnjama izvora na koje se poziva WSJ.
List navodi da su evropski saveznici SAD tokom prethodne godine pokušavali da ublaže politiku američkog predsjednika Donalda Trampa kombinacijom ustupaka, diplomatskog laskanja i obećanja u oblasti odbrane i trgovine. Cilj je, kako se ističe, bio da se kupi vrijeme i očuva što je moguće više od tradicionalnog transatlantskog partnerstva.
Međutim, Trampova namjera da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, kako piše WSJ, dovela je do naglog preispitivanja evropske strategije. Pojedine evropske države su, u tom kontekstu, počele da pojačavaju prisustvo na Grenlandu, dok su lideri EU sve otvorenije govorili o potrebi da Evropa razvije sopstvenu bezbjednosnu i stratešku samostalnost.
Prema ocjeni „Volstrit žurnala”, januarski sastanak u Briselu mnogi u evropskom političkom vrhu kasnije su posmatrali kao prelomni trenutak. Zemlje koje su od kraja Drugog svjetskog rata bile oslonjene na američku zaštitu i povezane zajedničkim bezbjednosnim okvirom, počele su da traže odvojene puteve u novom međunarodnom poretku.
U tekstu se navodi i da među evropskim zvaničnicima raste uvjerenje da više ne pregovaraju sa klasičnom američkom administracijom, već sa politikom koja zavisi od volje jednog čovjeka. Jedan zvaničnik iz južne Evrope ocijenio je za WSJ da saveznici Vašingtona nemaju posla sa administracijom, već sa „jednom, neuravnoteženom osobom”.
Makron je, kako se navodi, i ovog puta ponovio stav koji zastupa godinama – da Evropa mora da smanji zavisnost od SAD, ne samo u vojnom, već i u tehnološkom, ekonomskom i političkom smislu.
Ta poruka, prema ocjeni američkog lista, više nije samo francuska inicijativa o „strateškoj autonomiji”, već sve šire prihvaćena procjena da se transatlantski odnosi nalaze u fazi duboke i trajne promjene.
(Politika)
