Ljekarska komora neće goniti Erakovića i Abdića zbog odavanja informacija o zdravstvenom stanju blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija

Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore saopštila je da nije moguće pokrenuti postupak pred ovom Komisijom zbog odavanja povjerljivih informacija o zdravstvenom stanju blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.

Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Naredbi o sprovođenju istrage protiv osumnjičene kriminalne grupe Aleksandra Mijajlovića tvrdi da je informacije o zdravstvenom stanju pokojnog mitripolita Amfilohija dostavljao tada direktor KCCG, danas poslanik DPS, Jevto Eraković, a u prepiskama se vidi da je to radio i Nermin Abdić.

„Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore obavještava javnost da Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku, te da stoga nije ni moguće pokrenuti postupak pred ovom Komisijom. Naime, prema Poslovniku o radu Komisije za etička pitanja i deontologiju, zahtjev za pokretanje postupka može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od događaja koji je predmet postupka.

S obzirom da su navodni događaji, o kojima se saznaje iz sredstava javnog informisanja, iz 2020. godine, nastupila je zastara i Komisija nema pravni osnov za otvaranje postupka, iako su u pitanju navodi koji bi, ukoliko bi bili potvrđeni, ukazivali na moguće kršenje etičkih odredbi Kodeksa medicinske etike i deontologije, posebno člana 33 koji propisuje obavezu čuvanja profesionalne tajne“, navodi se u saopštenju objavljenom sa sajtu Ljekarske komore.

Na čelu ovog tijela nalazi se Žanka Cerović, a koja je ranije u javnim nastupima isticala svoje partijsko članstvo u DPS-u.

Saopštenje Komisije za etička pitanja prenosimo integralno:

Komisija ističe da je obaveza čuvanja povjerljivosti i zaštite privatnosti pacijenata jedno od temeljnih načela medicinske etike i deontologije, sadržano u brojnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima:

· Zakon o pravima pacijenata Crne Gore izričito propisuje:

„Tokom posjete doktoru, sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja i/ili terapijskih procedura, pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti. Lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom

Zakon o pravima pacijenata Crne Gore izričito propisuje:

„Tokom posjete doktoru, sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja i/ili terapijskih procedura, pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti. Lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom.“

Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore utvrđuje:

„Sve što je ljekar saznao o pacijentu obavljajući svoj posao smatra se profesionalnom ljekarskom tajnom. Ljekar je dužan da profesionalnu tajnu čuva i nakon smrti pacijenta, osim u slučaju kad bi čuvanjem ljekarske tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi ili ako to predviđaju zakonski propisi.“

Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije:

„Ljekar mora poštovati pacijentovu privatnost i povjerljivost, čak i nakon što je pacijent umro.“

„Otkrivanje povjerljivih informacija moguće je samo uz informisani pristanak pacijenta ili, u izuzetnim slučajevima, radi zaštite značajnije etičke obaveze – i to u najmanjoj potrebnoj mjeri, prema najmanjem broju primalaca i u najkraćem mogućem trajanju.“

Lisabonska deklaracija o pravima pacijenata Svjetske medicinske asocijacije naglašava:

„Sve informacije koje se mogu identifikovati o pacijentovom zdravstvenom statusu, dijagnozi, prognozi i liječenju moraju se čuvati kao povjerljive, čak i nakon smrti.“

„Povjerljive informacije mogu se otkriti samo ako pacijent da izričit pristanak ili ako je to izričito predviđeno zakonom.“

Evropska povelja medicinske etike ističe:

„Ljekar je pacijentu esencijalna osoba od povjerenja. Otkrivanjem onoga što je saznao od pacijenta, ljekar izdaje to povjerenje.“

Čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i poštovanje njihove privatnosti ne predstavljaju samo zakonsku obavezu, već suštinsku vrijednost ljekarske profesije i osnovni preduslov odnosa povjerenja između pacijenta i ljekara. Bez povjerenja nema ni uspješnog liječenja, niti humanog odnosa koji je temelj medicinske prakse. Dostojanstvo pacijenta mora biti zaštićeno u svakoj situaciji, bez obzira na njegov društveni položaj, javnu funkciju ili lične okolnosti. Istovremeno, profesionalno dostojanstvo ljekara podrazumijeva najviši stepen etičke svjesnosti, odgovornosti i obazrivosti u postupanju sa povjerenim informacijama. Svako odstupanje od ovih načela narušava ne samo povjerenje u pojedince, već se time narušava i integritet medicinske profesije i ugled cjelokupne ljekarske zajednice.

Komisija za etička pitanja i deontologiju poziva sve članove Ljekarske komore Crne Gore da dosljedno poštuju Kodeks medicinske etike i deontologije, primjenjuju najviše međunarodne etičke standarde u svakodnevnom radu, i da svojim odgovornim i savjesnim djelovanjem čuvaju profesionalno dostojanstvo ljekarske profesije kao i dostojanstvo pacijenata. Komisija će i ubuduće nastaviti da postupa posvećeno, nepristrasno i dosljedno etičkim principima, sa jasnim ciljem – očuvanje povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju i zaštitu prava pacijenata.

U cilju očuvanja najviših etičkih standarda i povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju, Komisija za etička pitanja i deontologiju je, u skladu sa svojim nadležnostima, uputila dopise Kliničkom centru Crne Gore i Ministarstvu zdravlja Crne Gore, kojima je ukazala na značaj dosljedne primjene principa zaštite povjerljivosti i privatnosti pacijenata, odnosno zaštite čuvanja profesionalne tajne, te potrebu jačanja internih mehanizama kontrole i obavezne edukacije o ovim temama u svim zdravstvenim ustanovama. Na taj način, Komisija je reagovala ne samo u okviru svojih etičkih ovlašćenja, već i proaktivno i preventivno, sa ciljem da se kroz institucionalnu saradnju doprinese očuvanju integriteta medicinske profesije i povjerenja javnosti u zdravstveni sistem.

(Gradski)