Knežević za Borbu o navodnoj rekonstrukciji Vlade: To najviše želi DPS, oni su kao voajeri sa Ćemovskog polja, možeš ih tjerati, gađati flašama ili kamenicama, ali oni se uvijek vrate da gledaju!

Lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od ključnih aktera avgustovskih promjena 2020. godine, Milan Knežević, govori za Borbu o nasljeđu pada DPS-a, tranziciji vlasti, odnosima unutar koalicije, relacijama Crne Gore sa Srbijom i Hrvatskom, kao i evropskom putu države.

Borba: Gospodine Kneževiću, pet godina je prošlo od istorijskog 30. avgusta. Kako danas gledate na taj datum i sve što je uslijedilo?

Knežević: Trideseti avgust je simbol promjena i tu činjenicu nikakva dnevno-politička razočaranja ne mogu devalvirati. Građani koji su glasali za promjene i dominantno doprinijeli padu Đukanovićevog režima, svakako su očekivali više, što je razumljivo. Međutim, ne treba zaboraviti da je u ovih pet godina od avgustovskih promjena i DPS ponovo bio na vlasti, od 2022. do juna 2023. godine, što dovoljno govori o kakvoj se tranziciji vlasti radilo.

Nažalost, nije došlo do demontaže DPS-a u ključnim institucijama, i zbog toga se često stvara konfuzija i osjećaj da se ništa nije promijenilo. Ostajem pri stavu da je nužna institucionalna borba sa tekovinama DPS-a, jer bez toga ćemo se suočavati sa kritikama da između nas današnjih i njih ondašnjih nema razlike.

Borba: Pojavile su se spekulacije o rekonstrukciji Vlade. Da li ste upoznati sa tim procesom?

Knežević: Nisam upoznat sa namjerama naših koalicionih partnera kada je riječ o rekonstrukciji. Premijer Spajić je ranije govorio da će nakon godinu dana ocijeniti rad svakog člana Vlade, na što i ima pravo.

Ukoliko bude potrebe za rekonstrukcijom, vjerujem da ćemo prije toga imati razgovore unutar koalicije. U ovom trenutku mi se čini da rekonstrukciju više želi DPS nego bilo koji konstituent vlasti. To zvuči tragikomično – jer DPS se ponaša kao voajeri sa Ćemovskog polja: možeš ih tjerati, gađati flašama ili kamenicama, ali oni se uvijek vrate da gledaju. Jednostavno, jače je od njih. I zato mislim da ih treba pustiti – možda i nešto nauče.

Borba: Kakve odnose Crna Gora treba da ima sa Srbijom?

Knežević: Crna Gora nema bliže i bratskije države od Srbije. To je apsolutna istina koju nikakva dnevna politika ne može dovesti u pitanje. Ta istina je zasnovana na većinskom stavu crnogorskih građana, a to je za mene jedini relevantan sud. Što se tiče poziva predsjedniku i premijeru Srbije za zvanične posjete, to je više pitanje za one koji ih treba da upute.

Do sada smo imali pozive za vakcine, helikoptere, otkup poljoprivrednih proizvoda, liječenja, studentske domove i kredite… Možda ne želimo da im dosađujemo nakon svega. A pozvaćemo ih jednog dana – kada nam opet nešto bude trebalo.

Borba: Zvanična Hrvatska često šalje kritike prema Podgorici. Kako gledate na taj odnos?

Knežević: Hrvatska nikako da prihvati činjenicu da je Srbija nama najbliža država u regionu. Kada bi Crna Gora stupila u vojni savez sa Hrvatskom usmjeren protiv Srbije, nemam dilemu da bi svi zahtjevi Zagreba prema nama bili ukinuti. Jelena Rozga bi se udala za mene, Bećir Vuković bi dobio književnu nagradu „Ivan Goran Kovačić“, a Dragan Koprivica bi pobijedio na Opatijskom festivalu.

Borba: Gdje danas vidite Crnu Goru na političkoj i evropskoj mapi?

Knežević: Crna Gora je u predvorju Evropske unije, daleko od povratka DPS-a, ali još uvijek ugrožena od tekovina Mila Đukanovića. Na nama je da budemo dostojni podrške građana i ideala Tridesetog avgusta. To je naša najveća obaveza.