Kada bubrezi rade pod opterećenjem, i najmanje promjene u načinu života pomažu im da ostanu zdravi i izdrže teret godina.
Kada laboratorijski rezultati pokažu da je nivo kreatinina u krvi viši od uobičajenog, to može biti prvi znak da bubrezi rade pod većim opterećenjem. Iako povišene vrijednosti ne znače uvijek ozbiljan problem, važno je reagovati na vrijeme i usvojiti navike koje pomažu ovim organima da funkcionišu bez dodatnog stresa.
Kako objašnjava dr Hauard Levin, glavni medicinski urednik Harvard Health Publishinga, čak i manji pad bubrežne funkcije može biti privremen, ali i tada vredi preduzeti mjere koje će spriječiti trajna oštećenja.
Kada se funkcija bubrega smanji, nivo kreatinina u krvi raste. To može biti prolazno, ali ako se stanje zadrži, promjene načina života i praćenje drugih faktora rizika mogu znatno usporiti dalja oštećenja – navodi dr Levin.
Kontrola pritiska i šećera
Prvi i najvažniji korak je kontrola krvnog pritiska, jer je hipertenzija jedan od glavnih uzroka oštećenja bubrega. Povišen pritisak oštećuje sitne krvne sudove i filtere unutar bubrega, što s vremenom dovodi do trajnih posljedica.
Podjednako važna je i regulacija nivoa šećera u krvi, jer i blago povišene vrijednosti mogu ukazivati na predijabetes, stanje koje se često razvija u dijabetes tipa 2. Hronično izlaganje visokim koncentracijama šećera oštećuje fine krvne sudove u bubrezima, pa nije slučajno što je dijabetes vodeći uzrok hronične bubrežne bolesti.
Bubrezi su izuzetno osjetljivi organi, a njihovi kapilari prvi trpe posljedice loših navika. Kontrola pritiska i šećera u krvi ključni su za njihovo očuvanje – naglašava dr Levin.
Smanjite unos soli i alkohola
Sledeći važan korak je ograničavanje unosa soli, jer natrijum zadržava tečnost u organizmu i povećava pritisak u krvnim sudovima. Stručne smjernice preporučuju da dnevni unos ne prelazi 2.300 miligrama natrijuma, što odgovara otprilike jednoj kašičici soli.
Takođe, umeren unos alkohola ima zaštitni efekat. Prekomjerno pijenje povećava rizik od hipertenzije, doprinosi gojenju i dodatno opterećuje bubrege. Stručnjaci savjetuju da se ne prelazi više od jednog standardnog pića dnevno.
Zdravija težina, zdravi bubrezi
Ako imate višak kilograma, mršavljenje je još jedan način da pomognete svojim bubrezima. Viša tjelesna težina znači veći protok krvi kroz bubrege i više pritiska na njihove filtere, što dugoročno povećava rizik od oštećenja.
Bubrezi rade poput filtera koji se s godinama troši. Svaki dodatni kilogram i svaka cigareta ubrzavaju taj proces – upozorava dr Levin.
Zato je prestanak pušenja jedan od najvažnijih koraka, jer duvan oštećuje krvne sudove, uključujući i one koji snabdijevaju bubrege kiseonikom i hranljivim materijama.
Kretanje i hidratacija
Redovna fizička aktivnost takođe doprinosi očuvanju bubrega. Aerobne vježbe, kao što su brzo hodanje, plivanje ili vožnja bicikla, održavaju krvne sudove elastičnim i omogućavaju lakši protok krvi kroz bubrežne filtere.
Podjednako važna je i dobra hidratacija. Dovoljna količina tečnosti omogućava bubrezima da efikasno eliminišu toksine. Za većinu muškaraca preporuka je oko 15 čaša tečnosti dnevno, uključujući vodu, voće, povrće i supe. Kod žena je taj broj obično nešto manji.
Na kraju, ljekar upozorava da bi trebalo biti oprezan sa lijekovima protiv bolova koji se izdaju bez recepta. Dugotrajno ili prekomjerno uzimanje nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (poput ibuprofena i naproksena) može oštetiti bubrege, naročito kod onih koji već imaju smanjenu funkciju.
Ako ih koristite, držite se preporučenih doza i nikada ih ne uzimajte preventivno ili bez potrebe – savjetuje dr Levin.
(Kurir.rs)
