Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti, navodi se u Izvještaju o vladavini prava za 2025. za Crnu Goru koji je objavila Evropska komisija (EK), prenosi RTCG.
Percepcija među stručnjacima, građanima i poslovnim rukovodiocima je da je nivo korupcije u javnom sektoru ostao visok.
“U Indeksu percepcije korupcije Transparensi internešenela za 2024. godinu, Crna Gora ima 46/100 ocjenu i rangirana je na 65. mestu u svijetu. Ova percepcija je ostala relativno stabilna tokom proteklih pet godina. Specijalni Eurobarometar o korupciji iz 2025. godine pokazuje da 88 odsto ispitanika smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj zemlji (prosjek EU 69 odsto) i da se 24 odsto ispitanika osjeća lično pogođenim korupcijom u svakodnevnom životu (prosjek EU 30 odsto). Što se tiče preduzeća, 79 odsto kompanija smatra da je korupcija široko rasprostranjena (prosjek EU 63 odsto), a 47 odsto smatra da je korupcija problem u poslovanju (prosjek EU 35 odsto). Štaviše, 21 odsto ispitanika smatra da postoji dovoljno uspješnih krivičnih gonjenja da bi se ljudi odvratili od koruptivnih praksi (prosjek EU 36 odsto), dok 32 odsto kompanija vjeruje da su ljudi i preduzeća uhvaćeni u podmićivanju visokog zvaničnika na odgovarajući način kažnjeni (prosjek EU 33 odsto)”, navodi se u izvještaju.
Javna komunikacija i transparentnost Sudskog i Tužilačkog sajveta se poboljšavaju, ali, kako je ocijenjeno, još uvijek postoji prostor za poboljšanje kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost u objavljivanju obrazloženih odluka o unaprjeđenjima, imenovanjima i disciplinskim postupcima.
Postignuta su određena poboljšanja u pogledu efikasnosti, dok značajni zaostaci i dalje postoje u upravnim postupcima. Sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije za period 2024-2028. i njenog akcionog plana za period 2024-2025. je u toku, ali i dalje postoje izazovi u vezi sa praćenjem njene primjene.
“Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti”, ističe se u izvještaju.
Dodaje se da su kapaciteti ljudskih resursa u borbi protiv korupcije su se blago povećali, ali su generalno i dalje nedovoljni. Agencija za sprečavanje korupcije nastavila je da obavlja svoje zadatke, uprkos izvesnim poremećajima izazvanim istekom mandata njenog rukovodstva, neefikasnim upravljanjem i ograničenjima resursa.
Uspostavljen je okvir za inkluzivne zakonodavne procese, ali i dalje postoje izazovi u pogledu efikasnosti javnih konsultacija. Duboka institucionalna i politička kriza nastala je zbog odluke Skupštine da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda, što izaziva zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda.
U izvještaju o stanju u vladavini prava u Crnoj Gori navodi se da i pored toga što Crna Gora radi na sprovođenju Strategije reforme pravosuđa za period 2024-2027. i pratećeg akcionog plana za period 2024-2025. godine, sve planirane aktivnosti za 2024. godinu nijesu u potpunosti sprovedene.
“Što se tiče aktivnosti za 2024. godinu, 22,1 odsto je u potpunosti sprovedeno, 58,4 odsto djelimično, a 19,5 odsto nije sprovedeno”, navodi se u izvještaju.
Takođe, konstatuje se da je sprovođenje prethodno izmijenjenog pravnog okvira dalo je neke početne pozitivne rezultate, dok sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta tek treba da se dodatno poboljša.
“Nadalje, Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u slučajevima još uvek nijesu sprovedene”, dodaje se u izvještaju.
Nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.
“Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a još nije usvojen poseban zakon o pravima u vezi sa radom, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, kako je preporučila Venecijanska komisija”, navodi se izmđu ostalog u pregledu stanja u vladavini prava u Crnoj Gori.
Podsjeća se da je novi predsjednik Vrhovnog suda imenovan jednoglasno, dok popunjavanje sudskih i tužilačkih pozicija tek treba da se obezbijedi.
Navodi se i da kašnjenja u imenovanju članova u Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge i Radio Televizije Crne Gore ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira.
“Tokom izvještajnog perioda, Skupština dva puta nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postignu kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost AMU i RTCG”, navodi se u izvještaju EK o vladavini prava u Crnoj Gori.
Ističe se da su pravila o transparentnosti informacija o vlasništvu nad medijima su poboljšana, ali samo u vezi sa pružaocima medijskih usluga .
“Zakonske odredbe koje regulišu transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije još nijesu u potpunosti sprovedene. Zakonski okvir o pristupu informacijama tek treba da se izmijeni, ali postoje značajni izazovi u obezbjeđivanju njegove efikasne primjene. Vlasti nastavljaju da pružaju brze i efikasne institucionalne i odgovore organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima”, navodi se u izvještaju.
