Na posljednjoj sjednici Savjeta Univerziteta u Beogradu (UB), održanoj u utorak, 14. jula, usvojena je izmjena Statuta našeg najvećeg univerziteta. Ovom izmjenom u istoriju odlazi dosadašnja praksa da u finišu trke za rektorsku fotelju pred Savjetom mogu biti kandidati koji su zavrijedili više od trećine glasova članova Senata.
Šta donose nova pravila?
Novo pravilo u izbornoj proceduri nameće obavezu da kandidat, da bi bio predložen za rektora, mora imati podršku većine ukupnog broja članova Senata. Prema tome, više neće moći da bude predloženo više od jednog kandidata za rektora, što znači da onaj ko prođe Senat neće imati konkurenciju pred Savjetom.
Time je onemogućeno da Savjet kao organ upravljanja suštinski bira rektora UB, osim što će formalno moći da potvrdi izbor isključivo predloženog kandidata koji uživa podršku većine Senata, najvišeg stručnog organa. Drugim riječima, izborna procedura je skrojena tako da Savjet ne može izabrati rektora UB koji nije po volji većine koju čine rektorski kolegijum, dekani fakulteta i direktori instituta.
Saznanja „Politike” da su članovi Savjeta UB predloženu izmjenu Statuta izglasali na onlajn sjednici sa 22 glasa „za” (većina od ukupno 41 člana), potvrđena su iz više izvora.
Inicijatori izmjena
Inicijativu da se Statut UB izmijeni u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje prijedloga kandidata za rektora pokrenuli su dekani sedam fakulteta UB. Potpisnici su:
Voja Radovanović, dekan Fizičkog fakulteta;
Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta;
Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta;
Velimir Šećerov, dekan Geografskog fakulteta;
Iva Draškić Vićanović, dekan Filološkog fakulteta;
Mirjana Kijevčanin, dekan Tehnološko-metalurškog fakulteta;
Mladen Milošević, dekan Fakulteta bezbjednosti.
„O svim aspektima te inicijative prvo se diskutovalo na proširenom rektorskom kolegijumu. Velika većina je konstatovala da je to dobra inicijativa koja će unaprijediti rad univerziteta i uskladiti izbor rektora sa izborom dekana”, objasnila je Iva Draškić Vićanović.
Razlozi za promjenu procedure
Prijedlog koji je dostavljen Savjetu UB potpisao je Vladan Đokić, rektor UB i predsjednik Senata. U obrazloženju se navodi da bi se ovakvom izmjenom postiglo ujednačavanje načina izbora organa poslovođenja univerziteta i fakulteta.
„Članovi Senata su izabrani predstavnici nastavnika, istraživača, saradnika i studenata i njihova uloga u postupku izbora rektora treba da se upodobi ulozi koju imaju nastavno-naučna vijeća fakulteta. Na ovaj način bi se jasnije iskazala volja Senata, a postupak izbora učinio efikasnijim, legitimnijim i demokratičnijim”, navodi se u obrazloženju, kako prenosi Politika.
Šta ovo znači u praksi?
Ova promjena znači da više neće biti moguća situacija kao prilikom prvog izbora Vladana Đokića za rektora. Podsjetimo, tada je Ivanka Popović imala veću podršku članova Senata (27 prema 17 glasova), ali je Savjet izabrao Đokića.
„Naši motivi su bili da se postigne logično rješenje. Nema logike da budu dva kandidata, od kojih jedan sa malim brojem glasova Senata, a drugi sa velikom podrškom, i da onda na Savjetu bude izabran kandidat sa manje glasova bez obrazloženja. Ko u izbornom procesu ne uživa povjerenje natpolovične većine najvišeg stručnog organa, ne treba ni da bude rektor”, zaključila je Draškić Vićanović.
Iako pojedini članovi Savjeta izražavaju sumnju u pogledu usklađenosti sa Zakonom o visokom obrazovanju, zakon je jasan da su bliži uslovi, način i postupak izbora rektora u domenu autonomije univerziteta i uređuju se statutom ustanove.
