U organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske i Cetnjskog manastira, sinoć, 18. jula 2026. godine, u knjižari „Svetigora“ otvorena je izložba radova treće ikonopisačke kolonije održane na Cetinju.
Svečano otvaranje izložbe ikona upriličeno je u prisustvu učesnika kolonije, sveštenstva i ljubitelja pravoslavne umjetnosti i ikonopisa.
U ime NJegovog visokoprosveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, izložbu je otvorio protojerej Blagoje Rajković, rektor Cetinjske bogoslovije, koji je u svom obraćanju kazao da je ikoničnost od samoga postanka svijeta i čovjeka utkana u samoga čovjeka.
„U prvoj knjizi – Knjizi postanja, Sveti prorok Mojsije kada govori o stvaranju čovjeka kaže da je Bog stvorio čovjeka po svojoj slici, odnosno po ikoni i po podobiju. I to što je Bog stvorio čovjeka po svojoj slici, znači da je čovjek sličan Bogu i da je on prva ikona Božija stvorena u ovome svijetu“, kazao je prota.
Ta čovjekova ikoničnost, po kojoj čovjek liči na Boga, kako je naglasio, ogledala se u mnogo stvari, a najveći pokazatelj toga da je čovjek sličan Bogu jeste čovjekova sloboda koja mu je data:
„I upravo ta sloboda koju je čovjek trebao da usavršava i da uzrasta u ono što je popodobiju Božijem, ona je čovjeku bila dar. Ali pošto čovjek nije bio savršen, postojala je opasnost da se čovjek udalji od Boga i da ta ikona Božija u njemu potamni – što se i desilo sa prvorodnim grijehom i padom čovjeka. Zato je Gospod Bog Otac, da bi obnovio tu svoju ikonu u čovjeku, poslao Sina svoga koji su ovaplotio, postao je jednak sa nama. I On je, što bismo mi rekli danas, restaurirao, to jest obnovio tu ikonu Božiju u čovjeku, koja je bila u njega utkana samim stvaranjem.“
U nastavku je posebno istakao da je ovaploćenje Hristovo, NJegov dolazak na zemlju od neprocenjive vrijednosti, od neizmjernog značaja za sve nas. On je, na prvom mjestu, obnovio taj lik Božiju u čovjeku i omogućio mu da napreduje i dalje, da se vrati na onaj pravi put i da uzrasta prema Bogu da bi postigao ono savršenstvo koje mu je bilo namijenjeno prilikom stvaranja. Bog je, pojasnio je o. Blagoje, mogao da stvori čovjeka savršenog, ali time čovjek ne bi imao slobodu. I upravo time što je Bog stvorio čovjeka po svojoj ikoni i što mu je dao neki cilj kome treba da teži, čovjek je trebao da tu svoju slobodu afirmiše i da je ostvari na pravi način.
„To je nama Hristos omogućio svojim ovaploćenjem, ali isto tako svojim ovaploćenjem On nam je omogućio i da možemo slikati svete ikone. Znamo da je u istoriji Crkve postojao jedan pokret ikonoborački koji se protivio slikanju svetih ikona i nazivao ih idolima i u suštini toga pokreta se upravo i nalazila ta borba protiv ove ikoničnosti čovjekove. Protiv ovaploćenja Hristovoga, iako je to bilo na jedan prikriveni tajni način“, besjedio je rektor Cetinjske bogoslovije.
Podsjetivši da je ovaj ikonoborački pokret pobijeđen, da je tim povodom bilo i više sabora, a poslednji 843. godine u Carigradu koji je stavio tačku na njega, protojerej Blagoje Rajković je istakao da ikonoborstvo kao pojava nije time iščezlo, postojalo je i nažalost postoji i danas. Po njegovim riječima svi ovi pokreti, ideje koje teže da čovjeka odvoje od Boga, da odvoje čovjeka od te ikoničnosti, oni su nastavak toga pokreta ikonoborstva i zato je potrebno uvijek iznova da se podsjećamo toga i da činimo ono što je do nas.
„Tako je ovaj događaj, koji se ovdje održava na Cetinju, od neizmjernog značaja ne samo za našu Mitropoliju, nego i za čitavu Crnu Goru, za grad Cetinje i za čitavu hrišćansku vaseljenu, jer ovim što ste vi ovdje radili, mi se uvijek iznova podsjećamo na tu ikoničnost čovjekovu, da je čovjek stvoren po ikoni Božijoj. Želim u ime NJegovoga visokopreosveštenstva Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija, u ime organizatora – Mitropolije i bratije Cetinjskog manastira, da vas sve pozdravim i da vam se zahvalim na učešću i da pozdravim sve koji su došli na ovaj divni događaj“, zaključio je protojerej Blagoje Rajković, rektor Cetinjske bogoslovije, proglašavajući izložbu radova treće ikonopisačke kolonije na Cetinju otvorenom.
U ikonopisačkoj koloniji učestvovali su akademski samostalni umjetnici Slobodan Pantelić, Ana Milovanović, Sunčica Bjelanović, Katarina Trifunović i studenti Luka Virić, Sreten Stamenić, Jovana Jezdić, Nikolina Ilić i Lara Antić.
(Mitropolija)
