Iran je juče saopštio da će odgovoriti „dugim i bolnim udarima“ na američke položaje ako Vašington obnovi napade, a takođe je ponovo potvrdio kontrolu nad Hormuškim moreuzom, što komplikuje američke planove za koaliciju koja bi ponovo otvorila taj plovni put, piše agencija Rojters.
Dva mjeseca od početka američko-izraelskog rata s Iranom, taj ključni pomorski kanal ostaje zatvoren, čime je prekinuto 20 odsto svjetskih isporuka nafte i gasa. To je dovelo do skoka globalnih cijena energije i pojačalo zabrinutost zbog rizika od ekonomskog pada.
Napori da se sukob riješi dospjeli su u ćorsokak, uz prekid vatre koji je na snazi od 8. aprila, ali Iran i dalje blokira moreuz kao odgovor na američku pomorsku blokadu iranskog izvoza nafte, ekonomsku žilu kucavicu te zemlje.
Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi danas da dobije brifing o planovima za niz novih vojnih udara na Iran kako bi ga primorao da pregovara o okončanju sukoba, rekao je jedan američki zvaničnik Rojtersu.
Takve opcije dugo su dio američkog planiranja, ali izvještaji o predloženom brifingu, koje je kasno u srijedu prvi objavio portal Aksios, u početku su podstakli veliki rast cijena nafte, pri čemu je referentni ugovor za sirovu naftu Brent LCOc1 u jednom trenutku dostigao više od 126 dolara po barelu. Kasnije je pao na oko 114 dolara.
Svaki američki napad na Iran, čak i ako bude ograničen, pokrenuće „duge i bolne udare“ na američke položaje u regionu, rekao je visoki zvaničnik Revolucionarne garde.
„Vidjeli smo šta se dogodilo vašim regionalnim bazama, vidjećemo isto to i s vašim ratnim brodovima“, prenijeli su iranski mediji riječi komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Madžida Musavija.
Iran namjerava da zadrži kontrolu nad moreuzom
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei rekao je u pisanoj poruci Irancima da će Teheran, pod novim upravljanjem moreuzom, eliminisati „zloupotrebe plovnog puta od strane neprijatelja“, ukazujući da zemlja namjerava da zadrži kontrolu nad njim.
„Strancima koji dolaze sa hiljada kilometara udaljenosti… tamo nije mjesto, osim na dnu njegovih voda“, rekao je.
Cijene Brenta su se udvostručile od početka rata 28. februara, podstičući inflaciju i podižući cijene goriva na politički bolne nivoe širom svijeta.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš upozorio je da bi, ako se poremećaj izazvan zatvaranjem produži do sredine godine, globalni rast opao, inflacija porasla, a još desetine miliona ljudi bile gurnute u siromaštvo i ekstremnu glad.
„Što je duže ova vitalna arterija blokirana, to će biti teže poništiti štetu“, rekao je novinarima u Njujorku.
Tramp se u petak 1. maja suočava s formalnim američkim rokom da okonča rat ili pred Kongresom obrazloži njegovo produženje. Međutim, analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli su da očekuju da će ili obavijestiti Kongres da planira produženje od 30 dana ili jednostavno ignorisati rok.
Niz opcija
Osim što blokira gotovo sav saobraćaj kroz moreuz, izuzev sopstvenih brodova, Iran je lansirao dronove i rakete na Izrael, kao i na američke baze, infrastrukturu i kompanije povezane sa SAD u zalivskim državama.
Još jedan plan koji će biti predstavljen Trampu podrazumijeva upotrebu kopnenih snaga za preuzimanje dijela Hormuškog moreuza kako bi bio ponovo otvoren za komercijalnu plovidbu, objavio je Aksios. Zvaničnici su rekli da Tramp takođe razmatra produženje američke blokade Irana ili proglašenje jednostrane pobjede.
Kao znak da SAD takođe predviđaju scenario u kojem bi neprijateljstva prestala, depeša Stejt departmenta pozvala je partnerske zemlje da se pridruže novoj koaliciji pod nazivom Maritime Freedom Construct (MFC), koja bi omogućila brodovima da plove moreuzom.
„MFC predstavlja ključni prvi korak u uspostavljanju poslijeratne pomorske bezbjednosne arhitekture za Bliski istok“, navodi se u depeši, koja je trebalo da bude usmeno prenijeta partnerskim državama do 1. maja.
Francuska, Britanija i druge zemlje vodile su razgovore o doprinosu takvoj koaliciji, ali su saopštile da su spremne da pomognu u otvaranju moreuza tek kada se sukob završi.
Pitanje Libana
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri razgovarali su danas telefonom o razvoju događaja u Libanu i regionu, kao i o pregovaračkom procesu u Islamabadu.
Aragči je rekao da je zaustavljanje izraelskih napada na Liban dio razumijevanja o prekidu vatre između Irana i SAD i da će ostati ključno pitanje u svakom budućem procesu, objavljeno je na njegovom Telegram nalogu. U Libanu je na snazi krhki prekid vatre, koji ograničava sukobe između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, koju podržava Iran.
Pakistan, kao posrednik, pokušava da izbjegne eskalaciju dok SAD i Iran razmjenjuju poruke o mogućem sporazumu, rekao je u srijedu jedan pakistanski izvor. Tramp je rekao da Iran ne može imati nuklearno oružje, dok Teheran tvrdi da su njegove nuklearne ambicije miroljubive.
Najnovija iranska ponuda za rješavanje rata ostavila bi raspravu o njegovom nuklearnom programu po strani dok se sukob formalno ne okonča i ne riješe pitanja plovidbe.
To nije ispunilo Trampov zahtjev da se nuklearno pitanje riješi na samom početku.
(Vijesti)
