Privredna komora Crne Gore organizovala je obuku za proizvođače i prerađivače hrane o mogućnostima koje donose EU fondovi, sa fokusom na IPARD kao instrument za modernizaciju proizvodnje, dostizanje evropskih standarda i pripremu crnogorske prehrambene industrije za jedinstveno tržište Evropske unije.
Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori Crne Gore, pozdravljajući učesnike u ime organizatora, izrazila je uvjerenje da ova obuka predstavlja tek prvu u nizu aktivnosti koja se odnosi na ovu oblast i njenu evropsku perpsektivu.
Ukazala je na značaj razumijevanja mogućnosti koju EU fondovi nude i podsjetila na dan ranije uspješno organizovanu konferenciju „FinansirajMe.EU – Sinergijom do EU finansiranja”, usmjerenu na jačanje kapaciteta crnogorske privrede za korišćenje evropskih fondova, investicionih instrumenata i razvojnih programa.
Predavači Krešimir Budiša i Boris Pekić, eksperti sa dugogodišnjim iskustvom u IPARD programima i projektima ruralnog razvoja, govorili su o iskustvima korisnika i mogućnostima koje ovaj instrument pruža, dajući praktične smjernice za planiranje investicija, budžeta i projektne dokumentacije, kao i preporuke kako se prehrambena industrija može pripremiti za nove standarde, konkurenciju i Program ruralnog razvoja.
“IPARD donosi veliku priliku da proizvođači i prerađivači hrane iskorače ka EU tržištu. Evropska unija se najviše fokusira na sektor poljoprivrede pa će poljoprivrednici najviše osjetiti njen uticaj. Sa EU standardima se morate uskladiti a bolje je to da uraditi uz njenu finansijsku podršku“, poručili su predavači.
Prema njihovim riječima, IPARD nije subvencija za tekuće poslovanje — to je razvojni instrument za investicije koje mijenjaju strukturu firme.
“IPARD ima četiri konkretna efekta na proizvođače i prerađivače hrane, a to su investicije, modernizacija, EU standardi i rast kapaciteta. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja pokrivaju 50–70 odsto prihvatljive investicije, što je kapital za rast bez punog zaduženja.
Modernizacija obuhvata ulaganje u novu opremu, tehnologiju i proizvodne linije koje podižu produktivnost i kvalitet. Riječ je takođe o dostizanju standarda sigurnosti hrane, higijene, dobrobiti životinja i zaštite životne sredine, te rastu kapaciteta kroz veći obim proizvodnje, nove proizvode i bolju konkurentnost što je sve priprema za jedinstveno tržište EU, navodi PKCCG.
Tokom obuke su prezentovani primjeri uspješnih projekata iz Hrvatske, a razgovarano je i o obavezama koje donosi otvaranje tržišta EU.
Eksperti su istakli da će ulazak u EU otvoriti evropsko tržišta, početak Programa ruralnog razvoja, ali i šanse i izazove za prehrambenu industriju. Smatraju da je IPARD III prilika da se standardi i kapaciteti izgrade prije pune izloženosti ovom tržištu.
„Prednosti Crne Gore na otvorenom tržištu su kvalitet i autohtoni/tradicionalni proizvodi, geografsko porijeklo i priča brenda, blizina jakog turističkog tržišta, organska i niša visoke dodane vrijednosti te fleksibilnost manjih, specijalizovanih proizvođača”, saopšteno je.
Na skupu su uz aktivno učešće privrednika razmotrene konkretne dileme iz prakse, te iskustva iz prethodnih IPARD poziva.
(RTV PG)
