Partnerski pristup podgoričkog Sekretarijata za socijalno stranje prema ostalim nadležnim institucijama omogućava efikasnije prepoznavanje potreba korisnika i pravovremeno pružanje adekvatne podrške, kazao je u razogovoru za Borbu Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica Stefan Vešović.
Vešović je istakao da Sekretarijat na čijem je čelu u kontinuitetu nastoji da unaprijedi položaj penzionera, kao i drugih socijalno ugroženih kategorija stanovništva. On je poručio da Sekretarijat u saradnji sa Centrom za socijalni rad u skladu sa svojom nadležnošću pruža zaštitu djeci iz ranjivih i socijalno ugroženih porodica, naročito kada je u pitanju adekvatan pristup školovanju i zdravstvenoj zaštiti.
BORBA: Koje konkretne mjere se trenutno sprovode kako bi se unaprijedio materijalni, društveni i socijalni položaj penzionera u Glavnom gradu?
Vešović: Sekretarijat za socijalno staranje, u okviru kojeg od skoro funkcioniše i poseban odsjek za pitanja penzionera i starijih lica, kontinuirano sprovodi mjere usmjerene na unapređenje njihovog položaja. Pored jednokratnih novčanih pomoći, značajnu ulogu ima i usluga “pomoć u kući”.
U okviru ove usluge angažovano je 15 gerontodomaćica koje pružaju uslugu pomoći u kući za oko 145 korisnika, prvenstveno starijih i lica smanjene pokretljivosti.
Ova usluga obuhvata pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, čime se doprinosi njihovoj samostalnosti i kvalitetu života. Takođe, podržavaju se aktivnosti klubova penzionera i organizuju različiti društveni i rekreativni sadržaji.
BORBA: Na koji način se identifikuju i prate socijalno ugrožene kategorije stanovništva, i da li postoje planovi za proširenje obuhvata pomoći?
Vešović: Socijalno ugrožene kategorije stanovništva identifikuju se i prate na osnovu zvaničnih podataka nadležnih institucija, kao i kroz interne evidencije korisnika usluga kojima raspolaže Sekretarijat za socijalno staranje. Ove evidencije se kontinuirano ažuriraju i predstavljaju važan alat za planiranje i usmjeravanje podrške.
Dodatno, informacije se prikupljaju kroz saradnju sa drugim institucijama i neposrednim radom na terenu. U narednom periodu planirano je dalje unapređenje evidencija i širenje obuhvata pomoći, kako bi podrška bila dostupna većem broju korisnika u skladu sa njihovim realnim potrebama.
BORBA: Kako lokalna samouprava sarađuje sa državnim institucijama i nevladinim sektorom u cilju poboljšanja kvaliteta života socijalno ugroženih kategorija?
Vešović: Saradnja se realizuje kroz zajedničke projekte, sporazume i koordinaciju aktivnosti sa nadležnim državnim institucijama, centrom za socijalni rad i nevladinim organizacijama. Ovakav partnerski pristup omogućava efikasnije prepoznavanje potreba korisnika i pravovremeno pružanje adekvatne podrške, uz međusobno dopunjavanje resursa i usluga.
BORBA: Koje mjere se preduzimaju u cilju zaštite djece iz ranjivih i socijalno ugroženih porodica, posebno kada je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i osnovnim životnim uslovima?
Vešović: Iako je primarna nadležnost u ovoj oblasti na Centru za socijalni rad, Sekretarijat za socijalno staranje ostvaruje kontinuiranu saradnju sa Centrom i reaguje u svim slučajevima kada postoji potreba za dodatnom podrškom.
Sekretarijat za socijalno staranje svake godine obezbjeđuje dodjelu novčanih sredstava u uznosu od 50 eura za nabavku školskog pribora za sve prvake koji pohadjaju osnovnu školu na teritoriji Glavnog grada, kao i novčanu pomoć za djecu osnovno-školskog uzrasta a čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja.
Takođe, Sekretarijat redovno organizuje i aktivnosti povodom obilježavanja međunarodnih praznika, kroz raspisivanje literarnih i likovnih konkursa, čime se podstiče kreativnost i uključivanje djece iz različitih društvenih grupa. Dodatno, kroz saradnju sa zdravstvenim i obrazovnim institucijama, radi se na unapređenju dostupnosti osnovnih usluga i stvaranju jednakih šansi za pravilan rast i razvoj djece.
