(INTERVJU) Slavica Ilinčić za Borbu: Naš cilj je ravnopravan i besplatan pristup znanju za sve građane

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, najstarija ustanova kulture u Podgorici, u protekloj godini doživjela je istinsku transformaciju i postala je dinamičan kulturni centar koji okuplja sve generacije. Sa skoro 140 realizovanih programa u 2025. godini, udvostručenim brojem članova i prestižnim nagradama na sajmovima knjiga, Biblioteka je postavila nove standarde u svojoj izdavačkoj i kulturnoj djelatnost.

O modernizaciji ustanove, procesu digitalizacije, kao i o novim projektima, razgovarali smo sa direktoricom Biblioteke, Slavicom Ilinčić. U otvorenom intervjuu, Ilinčić se osvrće na izazove upravljanja u složenom društveno-političkom kontekstu, važnosti očuvanja tradicije i pomirenja istorije sa zahtjevima modernog doba, te viziju institucije koja ostaje dosljedna svojoj misiji – besplatnom i ravnopravnom pristupu znanju za sve građane.

Borba: Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ postala je prepoznatljiv kulturni centar sa izuzetno dinamičnim programom koji je obilježio proteklu godinu. Kako u tom kontekstu vidite proces modernizacije ustanove i koji su to ključni projekti koji su najviše doprinijeli da Biblioteka izađe iz klasičnih okvira i postane prostor u kojem kultura zaista živi?

Iliničić: Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ je najstarija ustanova kulture u Podgorici i sasvim je prirodno, i očekivano, da bude jedan od nosilaca kulturnog života u našem gradu. U tom smislu, otvorili smo vrata za sve naše sugrađane, bez obzira na bilo kakve njihove posebnosti, što je, uz gotovo 140 programa u 2025.godini, rezultiralo sve većim brojem posjetilaca i odličnim pozicioniranjem Biblioteke na kulturnoj mapi grada.
Zato se i trudimo da, u okviru mogućnosti, unaprijedimo i modernizujemo naš rad u sve tri djelatnosti ustanove – bibliotečkoj, kulturnoj i izdavačnoj. Shodno tome, otpočeli smo digitalizaciju bibliotečke građe, prvi u Crnoj Gori sprovodimo elektronsku reviziju fonda, pokrenuli smo časopis Kulturno-umjetnički list (KUL), nabavili smo opremu za otvaranje muzičkog studija za učenike i studente, ali ostale mlade ljude koji se bave muzikom, takođe, uskoro pokrećemo podkast „Pločnici“ koji će se baviti kulturom, naukom i obrazovanjem, imamo škole kreativnog pisanja i likovne umjetnosti, klub čitalaca i brojne druge sadržaje za djecu i omladinu, ali i odrasle sugrađane. Takođe, organizovali smo i niz tribina i predavanja o brojnim aspektima društvenog života. Naglašavam da su sve usluge Biblioteke besplatne za naše sugrađane.

Borba:  Kada pogledate izdavački rad Biblioteke u 2025. godini, kojim naslovom ste najviše zadovoljni? Da li u novoj godini planirate neke inovacije u izdavaštvu, možda nova izdanja ili saradnju sa nekim značajnim autorom?

Ilinčić: Izdavačnoj djelatnosti posvećujemo, takođe, punu pažnju, tako da smo 2025.godine u samostalnoj produkciji objavili, pored standardnih godišnjaka „Glasnik“ i „Latica“, i „Znamenite Crnogorke“ Marka Vujačića, „Obnovu Tivaide“ Mila Boškovića, fotomonografiju Podgorice, zbirku „Dama u kaputu“ rano preminule podgoričke poetese Emine Bibuljice, a u saizdavaštvu s „Novom knjigom“ izabrana djela kralja Nikole i Stefana Mitrova Ljubiše.

Borba: Čini se da vas pojedini politički akteri drže pod stalnom lupom. Da li prozivke doživljavate kao cijenu koju morate da platite zato što ste ovu ustanovu konačno pomjerili sa mrtve tačke i koliko je u današnjem društvenom kontekstu izazovno upravljati ustanovom kulture, da pritom fokus ostane isključivo na promociji znanja i umjetnosti,  a izvan uticaja politike?

Ilinčić: Prozivke određenih političkih primjeraka iz opozicije su konstantne, na svim sjednicama lokalnog parlamenta sam neizostavna tema njhove kritike koja se često graniči s uvredama, ali kvalifikacije koje na moj račun iznose nikad nisu bile argumentovane, zasnovane na činjenicama, već predstavljaju rezultat neke lične netrpeljivosti, animoziteta prema meni. Naravno, trudim se da svoj posao obavljam profesionalno i u skladu sa zakonom,  bez uplitanja dnevne politike, tako da napade te vrste ne doživljam ozbiljno, niti im pridajem značaj.

Borba: Dok se u političkim krugovima često raspravlja o Vašem radu, Biblioteka je ove godine osvojila brojne nagrade koje su najbolja potvrda da idete u dobrom smjeru. S tim u vezi, koja priznanja biste posebno izdvojili i šta one zapravo govore o pravcu u kojem se Biblioteka kreće pod vašim vođstvom?

Ilinčić: Biblioteka jeste na dobrom putu i to je neoboriva činjenica. Istina je da smo kao ustanova 2025.godine dobili nagradu za najbolji štand na Devetnaestom podgoričkom sajmu knjiga, nagradu za izdanje od značaja za obrazovno-inovativnu praksu na Sajmu knjiga u Kotoru, kao i nagradu „Ćiriličnik“ na Festivalu „Ćirilicom“. Ipak, kao nagradu doživljavam i sto odsto veći broj članova Biblioteke u odnosu na period kad sam došla na čelo ustanove, kao i često prisustvo djece osnovnoškolskog uzrasta koja obilaze Biblioteku i realizuju u njoj pripremljene programe. Lijepo je kad na kraju radnog dana, a to je vrlo često i 20 sati uveče,  vidim da je plato ispred Biblioteke pun razdragane djece. Pored ostalog, svoj uspjeh mjerim i time.

Borba: Koju ulogu, po Vašem mišljenju, biblioteke imaju u očuvanju identiteta, jezika i kulturne memorije, naročito u društvu koje prolazi kroz duboke promjene, odnosno može li jedno društvo uopšte imati jasnu viziju budućnosti ako izgubi vezu sa onim što ga suštinski definiše?

Ilinčić: Misija biblioteke nije samo da bude mjesto gdje se može pozajmiti i vratiti knjiga. Biblioteka u savremenom društvu ima važnu ulogu jer omogućava besplatan pristup znanju i informacijama za sve zainteresovane korisnike potpuno ravnopravno, podržava obrazovanje i cjeloživotno učenje, razvija digitalnu pismenost i služi kao kulturni i društveni centar. Ona doprinosi jednakosti, informisanosti i razvoju zajednice. Ove godine naša biblioteka obilježava 145 godina od otvaranja Srpske čitaonice s bibliotekom, koja je počela s radom 19.januara 1881.godine, na inicijativu tada uglednih Podgoričana Marka Miljanova i Bećir-bega Osmanovića, uz podršku još nekih naprednih ljudi toga doba. Dakle, svaka bivlioteka je most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Intervju radila: Jelena Bojanić